U vremenu kad estetski standardi diktiraju mladolikost i besprijekorno lice, botoks je postao rutina — gotovo kao odlazak kod frizera. Posebno među ženama u četrdesetim +, kada prve bore više nisu znak mudrosti, već meta za „peglanje“.
Ali, dok tragamo za zategnutim odrazom u ogledalu, pitamo li se šta se dešava iza lica?
Šta je zapravo botoks i kako djeluje?
Botulinum toksin A, poznat kao botoks, je supstanca koja se proizvodi iz bakterije Clostridium botulinum — ista ona koja izaziva trovanje hranom poznato kao botulizam.
U malim, precizno doziranim količinama, ovaj toksin postaje lijek: koristi se za opuštanje mišića, sprječavanje kontrakcija i time uklanjanje bora.
Međutim, iako djeluje lokalno, njegov uticaj na nervne signale nije beznačajan — jer kad mozak nešto „naređuje“, a tijelo ne reaguje, prirodni balans se remeti. Koliko i kako — na to pitanje nauka tek traži pun odgovor.
Nevidljive posljedice: šta kad mišić ćuti predugo?
Dok botoks ne ulazi u krv direktno niti blokira krvne sudove, on mijenja prirodni balans lica. Smanjena pokretljivost = slabiji protok krvi = moguće mikropromjene koje se vremenom akumuliraju.
Tijelo se prilagođava. Stvara „zaobilaznice“, kompenzuje. I dok mi spolja vidimo „osvježeno lice“, šta se dešava unutra — ostaje pitanje.
Šta nauka za sada kaže?
Studije do sada ne povezuju botoks sa kancerogenim djelovanjem. Naprotiv, koristi se i u medicinske svrhe kod pacijenata sa hroničnim bolom i ginekološkim problemima. Ali, dugotrajne estetske upotrebe, u kontinuitetu, još uvijek su slabo ispitane — posebno kod hormonski osjetljivih žena.
Botoks nije neprijatelj. On je samo alat. Ali kada se alat koristi stalno, bez pauze, bez pitanja — treba li se iznenaditi ako dođe do pukotine?
Zato, ovo nije tekst protiv botoksa. Ovo je poziv na razmišljanje. Jer zdravlje nije u borama ili njihovom odsustvu, već u balansu — i licem i tijelom i dušom.
A prava ljepota? Ona se ne ubrizgava. Ona zrači.
ETOportal/ Nataša Goleš