Parisku deklaraciju o Ukrajini, u kojoj se detaljno navode „snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir“, uključujući raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 država članica tzv. „Koalicije voljnih“, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron. On je naglasio da su bezbjednosne garancije, koje zemlje Koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava, ključne za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne znači predaju Ukrajine ili novu prijetnju Ukrajini od strane Rusije.
Francuski predsjednik, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini, a predstavnici 35 zemalja članica Koalicije okupili su se u Parizu kako bi razmotrili modalitete održavanja mira u Ukrajini u slučaju primirja. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Zelenski, dok su prisustvovali američki izaslanik za pregovore sa Rusijom Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner. Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici definisali način djelovanja evropskih snaga odvraćanja u Ukrajini nakon primirja i zemlje koje će učestvovati u toj misiji, dodajući da je Ukrajina imala konkretne razgovore sa Sjedinjenim Državama o praćenju primirja i da očekuje da će bezbjednosne garancije uskoro biti formalno potpisane.
Neke zemlje su odmah jasno navele da neće slati vojnike, poput Hrvatske, čiji premijer Andrej Plenković ističe da će zemlja pružiti diplomatsku podršku i paket vojne pomoći, ali bez direktnog raspoređivanja trupa, dok Italija zauzima sličan stav, a premijerka Đorđa Meloni obavijestila je saveznike u Evropi i američke izaslanike da talijanske kopnene snage neće biti uključene u bezbjednosne garancije Kijevu.
Sa druge strane, Španija i Evropska unija iskazale su spremnost da svoje snage stave na raspolaganje u okviru međunarodnih bezbjednosnih garancija, a njemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da bi njemačke trupe mogle učestvovati u međunarodnim snagama, ali izvan ukrajinske teritorije. Španski premijer Pedro Sančez saopštio je da će vlada predložiti otvaranje mogućnosti vojnog učešća u Ukrajini, uz konsultacije sa glavnim političkim strankama u zemlji, dok je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta potvrdio da je Evropska unija spremna da podrži mirovni proces u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.
Pariska deklaracija predstavlja istorijski pokušaj uspostavljanja snažnih bezbjednosnih mehanizama u Ukrajini, uz kombinaciju diplomatskih, civilnih i vojnih sredstava, sa ciljem osiguranja trajnog mira, zaštite suvereniteta Ukrajine i smanjenja rizika od novih sukoba u regionu.
ETOportal / V.M.