Prema preliminarnim podacima koje je objavio Eurostat, promet u maloprodaji u eurozoni zabilježio je skroman mjesečni rast od svega 0,1 odsto u aprilu, što ukazuje na nastavak slabog oporavka potrošnje u državama monetarne unije. U istom periodu, na nivou cijele Evropske unije promet je porastao za znatnijih 0,7 odsto, što ukazuje na diverzifikovane ekonomske dinamike unutar bloka.
U martu, revidirani podaci za eurozonu pokazali su rast od 0,4 odsto, pa je april donio usporavanje trenda. Suprotno tome, rast u EU se ubrzao sa martovskih 0,3 na aprilskih 0,7 odsto.
Na mjesečnom nivou, najveći doprinos rastu prometa dala je prodaja goriva, koja je porasla za 1,3 odsto u eurozoni i 1,7 odsto u EU. Ovo se može povezati sa sezonskim povećanjem mobilnosti i stabilizacijom cijena energije.
Trgovina prehrambenim proizvodima, pićima i duvanom takođe je zabilježila rast – 0,5 odsto u eurozoni, odnosno 0,9 odsto u EU. Međutim, sektor neprehrambenih proizvoda bilježi negativan trend, sa padom od 0,3 odsto u eurozoni i 0,1 odsto u EU, što može ukazivati na oprezniju potrošnju domaćinstava usljed inflacionih pritisaka i zadržanog nivoa nesigurnosti.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci, Poljska je ostvarila najviši mjesečni rast maloprodajnog prometa – čak 7,5 odsto. Prate je Slovačka i Švedska sa po 2,4 odsto, te Belgija sa 2,1 odsto.
Na suprotnoj strani, Njemačka, kao najveća ekonomija EU, zabilježila je pad od 1,1 odsto, dok je Malta imala smanjenje prometa od 1 odsto. Ovi podaci ukazuju na izražene razlike u domaćem ekonomskom sentimentu i strukturi potrošnje među članicama.
U poređenju s aprilom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet u eurozoni porastao je za 2,3 odsto, dok je na nivou EU rast iznosio 2,8 odsto. Godišnji rast najviše je podstaknut prodajom goriva – 2,9 odsto u eurozoni i 3,9 odsto u EU.
Neprehrambeni proizvodi zabilježili su godišnji rast od 2,3 odsto u eurozoni i 2,9 odsto u EU, dok je sektor hrane, pića i duvana porastao za 2,2 odsto i 2,3 odsto, respektivno.
Na godišnjem nivou, Cipar je bio lider po rastu sa 7,7 odsto, ispred Estonije (6,2%) i Švedske (5,7%). Na drugom kraju spektra, Luksemburg je registrovao najveći pad od 3,6 odsto, dok je Slovačka imala simbolično smanjenje od 0,1 odsto.
Podaci Eurostata ukazuju na blago usporavanje maloprodajne aktivnosti unutar eurozone, uz istovremeno vidljiviji oporavak na širem nivou EU. Dominacija sektora goriva u ukupnom rastu može ukazivati na ciklične faktore, dok pad prometa u Njemačkoj šalje signal o mogućem zastoju u ključnim potrošačkim segmentima.
Razlike među državama, kako na mjesečnom tako i na godišnjem nivou, naglašavaju potrebu za pažljivim ekonomskim praćenjem i prilagođenim mjerama na nacionalnim nivoima.
ETOportal