Osnovni principi na kojima se zasniva međunarodno pravna zaštita dječjih prava vezani su, prije svega, za univerzalni karakter ljudskih prava i za posebnu osjetljivost djece na određene oblike ugožavanja prava. Kako određena prava i slobode pripadaju svakom ljudskom biću bez obzira na njegova prirodna i izabrana svojstva, to je princip nediskiminacije svojstven samoj ideji ljudskih prava. U tom smislu, osnovne slobode i prava kojima se garantuje nepovredivost čovjekovog fizičkog, psihičkog, moralnog i socijalnog integriteta jednako su priznata i djeci kao univerzalna ljudska prava. Ona, međutim, za djecu imaju i poseban značaj jer obezbjeđuju osnovne predpostavke za njihov opstanak i razvoj.
Svake godine 20. novembra, svijet obilježava Međunarodni dan djeteta, dan posvećen djeci i njihovim pravima. Ovaj datum je simboličan jer je na taj dan 1959. Godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. Godine donijeta je Konvencija o pravima djeteta, koja je postala najšire prihvaćen međunarodni dokument u oblasti ljudskih prava. Zahvaljujući Konvenciji, danas sve države imaju međunarodne norme koje upućuju na to kako sa djecom valja postupati i kako ih treba štititi, a one koje su ovaj višestrani ugovor ratifikovale obavezuju se da njegove odredbe ugrade u svoj unutrašnji pravni poredak.
Crna Gora je oktobra 2006. Godine nakon obnove nezavisnosti i prijema u sve relevantne organizacije, podnijela sukcesorsku izjavu za set Konvencija UN koje su deponovane kod Generalnog sekretara UN, a čija članica je bila Srbija i Crna Gora. Tako je Crna Gora prihvatila Konveciju o pravima djeteta i oba njena protokola. Time je preuzela obavezu da donese i primjenjuje zakon, politiku i praksu koji omogućavaju unapređenje i dobrobiti djeteta, zaštitu njihovih prava i njihovo puno učešće u društvu. Imajući u vidu opšti kontekst dječjih prava u Crnoj Gori kao i primljene informacije o svojim pravima ohrabrile su svu djecu na izražavanje mišljenja i uticale na razvijanje višeg stepena samopoštovanja i samonapredovanja. Djeca su iskazala spremnost da prihvate mišljenje drugih kao i da uzmu učešće u svim procesima i situacijama koje se njih neposredno tiču. S toga možemo ustvrditi da je proces ustavnovljavanja dječjih parlamenata u školama, istinska mala revolucija koja treba da omogući slobodan razvoj ličnosti djeteta, radi kreativnog učešća u procesu donošenja odluka i zaštiti svojih prava
Da bi se napor međunarodne zajednice, kada je u piranju zaštita djece, usmjeravao u pozitivnom pravcu potrebno je izboriti se za široko prihvatanje nove etike za dječja prava, Ona treba da ukaže na to da su djeca ta koja treba prva da osjete rezultate dostignuća čovječanstva, a poslednja da snose posljedice neuspjeha. Na ovaj način bi se svako društvo vrednovalo po tome kako štiti i brine o svojoj djeci, na osnovu čega bi se provjeravala njegova humanost i olikovala njegova budućnost.
Autor. Mr Vojislav Marković