Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpisao je u Istanbulu Memorandum o razumijevanju sa ministrom životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena Republike Turske, Muratom Kurumom. Ovaj dokument, kako je saopšteno iz Ministarstva, predstavlja važan korak u jačanju institucionalne i tehničke saradnje između dvije države, sa ciljem unapređenja sistema prostornog planiranja i razvoja održivih, otpornih gradova.
Memorandum simbolično otvara novo poglavlje u saradnji između Crne Gore i Turske, zasnovano na principima jednakosti, reciprociteta i uzajamne koristi, ali i u kontekstu sve izraženijih globalnih napora za borbu protiv klimatskih promjena i promociju održivog razvoja.
Strateški značaj za Crnu Goru
Prema ocjeni Ministarstva, potpisivanje ovog dokumenta ima strateški značaj za Crnu Goru jer doprinosi jačanju institucionalnih kapaciteta, ubrzava sprovođenje reformi i omogućava usklađivanje nacionalnih politika prostornog razvoja sa evropskim i globalnim principima održivosti, energetske efikasnosti i klimatske otpornosti.
Turska, koja posljednjih decenija bilježi značajan napredak u oblasti urbanog planiranja i rekonstrukcije gradova, može Crnoj Gori prenijeti vrijedna iskustva u kreiranju pametanih i otpornih urbanih sistema. Saradnja može podstaći razvoj modernih urbanih politika, posebno u domenu zelene infrastrukture, energetski efikasnih zgrada, saobraćaja i digitalnog planiranja prostora.
“Ovim Memorandumom šaljemo jasnu poruku da su održivost, solidarnost i zajednička odgovornost temelj savremenog pristupa razvoju otpornijih i pravednijih zajednica. Ovaj sporazum potvrđuje da Crna Gora ima kapacitet, znanje i partnere da predvodi procese modernog planiranja prostora u regionu,“ poručio je ministar Radunović.
Mogući benefiti
-
Razmjena znanja i tehnologije: Turska ima razvijen sistem za urbanu obnovu i planiranje velikih infrastrukturnih projekata, što Crnoj Gori može donijeti vrijedne modele i tehnička rješenja.
-
Jačanje institucionalnih kapaciteta: Memorandum predviđa tehničku i stručnu saradnju koja može unaprijediti rad crnogorskih institucija i planera.
-
Ubrzanje reformi i usklađivanje sa EU standardima: Uključivanje principa održivog razvoja doprinosi pripremi Crne Gore za pristupanje Evropskoj uniji.
-
Podsticanje stranih ulaganja: Sporazum može otvoriti vrata turskim investitorima u sektoru građevinarstva i urbanog razvoja, što bi moglo doprinijeti ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
Potencijalni rizici i izazovi
-
Nedostatak transparentnosti u realizaciji: Važno je da projekti koji proisteknu iz Memoranduma budu transparentni i javno kontrolisani, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe ili netransparentni dogovori.
-
Mogući uticaj stranih interesa: Prekomjeran upliv turskih kompanija u sektor urbanizma i građevinarstva mogao bi dovesti do neravnoteže između javnog interesa i komercijalnih projekata.
-
Prilagodljivost modela: Urbanistička rješenja koja funkcionišu u velikim turskim gradovima poput Istanbula ili Ankare ne moraju nužno biti primjenjiva u crnogorskom kontekstu, koji ima drugačije prostorne i ekološke specifičnosti.
-
Rizik od gubitka lokalne autonomije: U slučaju da se saradnja previše oslanja na turske modele i stručnjake, postoji opasnost da domaći kapaciteti ne budu dovoljno razvijeni i osnaženi.
Realna perspektiva
Memorandum sa Turskom može biti pozitivna prekretnica za crnogorski urbanizam, ako se bude sprovodio uz potpunu institucionalnu transparentnost, uključivanje lokalnih stručnjaka i poštovanje nacionalnih razvojnih prioriteta.
Crna Gora može profitirati kroz uvođenje modernih tehnologija, jačanje saradnje i bolju pripremu za klimatske izazove – ali samo ako ovaj dokument ostane okvir saradnje, a ne sredstvo za dominaciju stranih interesa.
Za zemlju koja teži da balansira između razvoja i očuvanja prostora, Memorandum sa Turskom može biti alat modernizacije, ali i test sposobnosti državnih institucija da prepoznaju i zaštite javne i ekološke interese građana.
ETOportal/Nataša Goleš