Mit o češćim obrocima: Istraživanja otkrivaju istinu
Istraživanja o učestalosti obroka i njihovom uticaju na mršavljenje često donose kontradiktorne rezultate. Jedna od najpopularnijih ideja jeste da manji i češći obroci mogu povećati brzinu metabolizma, no to je u suštini mit. Naime, probava hrane blago povećava metabolizam, a ovaj fenomen poznat je kao termički učinak hrane. Međutim, količina energije koju tijelo troši tokom probave zavisi od ukupne količine unijete hrane, a ne od broja obroka. Na primjer, tri obroka od 800 kalorija imaju isti termički učinak kao šest obroka od 400 kalorija.
Nivo šećera u krvi i uticaj doručka
Mnoge studije nisu pokazale značajnu razliku u brzini metabolizma ili gubitku masti između onih koji jedu više manjih obroka i onih koji jedu manje, ali veće obroke. Kada govorimo o nivou šećera u krvi, često se vjeruje da češći obroci stabilizuju šećer. Međutim, naučna istraživanja ukazuju na to da ljudi koji jedu manje, ali češće, mogu imati niži prosjek nivoa šećera u krvi. Iako dolazi do većih skokova u šećeru nakon obroka, ukupni nivo šećera ostaje niži, što je posebno značajno za osobe s problemima u regulaciji šećera u krvi.
Doručak je često istican kao ključan za kontrolu šećera. Istraživanja pokazuju da je najveći obrok konzumiran ujutro povezan s nižim prosječnim nivoima šećera tokom dana. Preskakanje doručka može izazvati veće skokove šećera nakon kasnijih obroka, posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Povremeni post kao alternativa
Za one koji imaju problema sa šećerom ili dijabetesom, doručak može biti koristan. Međutim, pravilo je da, ako niste gladni ujutro, možete ga preskočiti, uz uslov da ostatak dana jedete uravnoteženo. Povremeno preskakanje obroka, poznato kao intermittent fasting, postaje sve popularnije. Ova praksa podrazumijeva izbjegavanje obroka u određenim intervalima, što može uključivati i svakodnevno preskakanje doručka.
Suprotno uobičajenim vjerovanjima, povremeni post ne dovodi do „moda preživljavanja“ niti gubitka mišićne mase. Istraživanja pokazuju da se brzina metabolizma može čak i povećati u kratkom roku, dok dugotrajni post može usporiti metabolizam. Povremeni post takođe može poboljšati osjetljivost na insulin i smanjiti nivo glukoze, pružajući mnoge zdravstvene koristi.
Zaključak
U zaključku, češći obroci ne donose zdravstvene koristi i ne povećavaju sagorijevanje kalorija, niti pomažu u gubitku kilograma. Konzumacija manjeg broja obroka može biti zdravija opcija. Ideja o čestim, malim obrocima je mit. Jednostavno pravilo za određivanje vremena obroka je: kada ste gladni – jedite, a kada ste siti – prestanite. Ponovite ovaj ciklus i pratite svoje tijelo.