Crna Gora je bogata biodiverzitetom, a među njenim simbolima su i mrki medvjedi, zakonom zaštićena vrsta koja i dalje izaziva pažnju kako stručne javnosti, tako i lokalnog stanovništva. Prema podacima Lovačkog saveza Crne Gore, procijenjena populacija mrkog medvjeda u lovištima i lovištima posebne namjene iznosi oko 450 jedinki. Ova brojka odražava dugogodišnji rad i kontinuirane mjere upravljanja prirodnim resursima, ali i napore na očuvanju ekološke ravnoteže u planinskim područjima.
Predsjednik Lovačkog saveza Nikola Marković ističe da je ova populacija rezultat sistemskog i sveobuhvatnog rada korisnika lovišta, u saradnji sa svim relevantnim institucijama, a u cilju održivog razvoja prirode i divljači. Ipak, mrki medvjedi, zajedno sa vukovima i šakalima, povremeno prave štetu imovini i poljoprivrednim resursima, što zahtijeva odgovorno i plansko gazdovanje ovim vrstama.
Da bi se upravljalo populacijom mrkih medvjeda na održiv način, Vlada Crne Gore donijela je u junu 2024. godine Plan gazdovanja mrkim medvjedom, utemeljen na međunarodnim konvencijama, evropskim preporukama i naučno-ekološkim principima. Plan definiše pravila za zaštitu, uzgoj i racionalno korišćenje populacije medvjeda, ali i mjere za prevenciju štete na ljudskoj imovini. Posebna pažnja posvećena je suživotu ljudi i medvjeda u ruralnim sredinama, uključujući uputstva za lokalne zajednice o sigurnom držanju stoke i pčelinjaka, kao i preventivnim tehnikama zaštite imovine.
Za efikasno sprovođenje ovog plana, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formiralo je Interventni tim od 28 predstavnika institucija i NVO sektora. Tim sarađuje sa lokalnim lovcima, upravljačima zaštićenih područja i lokalnim stanovništvom. Obuke članova tima sprovode se redovno, uz podršku domaćih i evropskih stručnjaka, a uskoro će tim dobiti i svoj operativni protokol, čime će postati ključni mehanizam za rješavanje hitnih situacija: problematične jedinke, premještanja medvjeda, sprječavanje šteta i zaštitu ljudi i stoke.
Shodno Zakonu o divljači i lovstvu i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete, propisane su obaveze lokalnih zajednica i korisnika lovišta u cilju sprečavanju nastupanja štete. Stoka se može puštati na ispašu samo u pratnji čobana, noću mora biti zatvorena u štale, dok pčelinjaci moraju biti ograđeni i pod stalnim nadzorom. Planiranje lova i racionalni odstrel krupnih zvijeri omogućava kontrolu populacije i smanjuje rizik od šteta. Zaštita ljudi i njihove imovine je prioritet upravljanja ovim vrstama, a zakonske mjere omogućavaju i naknadu štete u slučaju incidenata.
Osim preventivnih i zakonskih mjera, stručnjaci preporučuju kontinuirani monitoring populacije, istraživanje migracionih obrazaca medvjeda i primjenu edukativnih programa za lokalno stanovništvo. Integracija naučnih saznanja, zakonskog okvira i lokalne prakse omogućava dugoročno očuvanje vrste i smanjenje konflikata sa ljudima.
Očuvanje mrkih medvjeda u Crnoj Gori pokazuje da je moguće postići balans između zaštite prirode i interesa lokalnog stanovništva. Kroz kombinaciju zakonskih regulativa, planskog gazdovanja, edukacije, preventivnih mjera i hitnog reagovanja u kriznim situacijama, Crna Gora gradi model suživota ljudi i velikih zvijeri. Dugoročno, ovakav pristup osigurava stabilnu i održivu populaciju mrkih medvjeda, smanjuje konflikte sa ljudima, doprinosi očuvanju jedinstvene prirodne baštine države.
Posebno je važno naglasiti da je za ovako dobro stanje u lovištima značajnu zaslugu imao Lovački savez Crne Gore i njegov predsjednik Nikola Marković, koji kao stručni autoritet u oblasti lovstva i upravljanja divljači svojim znanjem, iskustvom i koordinacijom institucija doprinosi održivom gazdovanju populacijom mrkih medvjeda. Primjena međunarodnih standarda u kombinaciji sa lokalnim iskustvom čini Crnu Goru primjerom dobre prakse u upravljanju krupnim zvijerima na Balkanu.
ETOportal / mr Vojislav Marković