Crna Gora ovoga ljeta suočava se sa ozbiljnim izazovom, drastično povećanim prisustvom mrkog medvjeda u blizini naselja, sela i domaćinstava, što izaziva zabrinutost građana, ali i stvara pravni i bezbjednosni vakuum u kojem institucije, ćute.
Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) uputili su zvanično upozorenje posjetiocima Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore da postoji ozbiljna mogućnost susreta sa mrkim medvjedom. Posebno su naglasili da se nalazimo u periodu razmnožavanja ove vrste, zbog čega su medvjedi intenzivnije pokretni i izuzetno osjetljivi na uznemiravanje.
Građanima i turistima savjetuje se izbjegavanje bilo kakvog kontakta, naglih pokreta, trčanja i pokušaja fotografisanja. Takođe, naglašena je zabrana ostavljanja hrane i otpada u prirodi, jer to direktno privlači ove životinje.
Predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković upozorava da je situacija ozbiljna i neuobičajena, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu:
„Uvijek je bilo slučajeva da se medvjed približi naseljima, ali ne u ovoj mjeri i ne ovako često. Imamo štetu po pčelinjake, voćnjake, stoku, pa i ozbiljne prijetnje ljudima“, kaže Marković.
Dodaje da je zakonski okvir takav da lovačka udruženja ne mogu reagovati bez zvaničnog naloga, te da je jedino preporučljivo sredstvo zaštite za planinare i turiste biber sprej, koji, paradoksalno, nije dozvoljen za nošenje u Crnoj Gori.
Statistika govori da je broj incidenata sa medvjedima u porastu.
Prema dostupnim podacima:
2024 godine: 51 slučaj napada, 26 na pčelinjake, 25 na stoku.
2022 godine: 60 napada ukupno.
Početak 2025.: veći broj incidenata na području Nikšića, Plužina i Bijelog Polja.
U aprilu ove godine, grupa mještana iz Nikšićkog kraja usmrtila je jednog medvjeda koji je, prema njihovim tvrdnjama, „usmrtio desetine grla stoke i sijao strah“. Lovci su uhapšeni, a protiv njih su podnijete krivične prijave, što je izazvalo val protesta lokalnog stanovništva.
U većini evropskih zemalja, poput Slovenije, Švedske i Rumunije, sistem zaštite zaštićenih vrsta poput medvjeda oslanja se na jasne protokole, interventne timove i mogućnost pravovremenog dislociranja ili odstrijela problematičnih jedinki.
U Sloveniji, na primjer, Ministarstvo za okoliš u saradnji sa stručnjacima može izdati hitnu dozvolu za odstrijel ako medvjed postane prijetnja po ljude. U Švedskoj postoji model kompenzacija za štetu, ali uz jasno propisane mjere koje stočari moraju prethodno preduzeti.
Crna Gora je, međutim, ratifikovala Bernsku konvenciju, čime se obavezala na punu zaštitu mrkog medvjeda, ali u praksi ne postoji funkcionalan mehanizam brze reakcije kada su građani ugroženi.
Uprkos sve češćim incidentima, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, koje je nadležno za lovstvo, kao i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, nijesu izdale nijedno zvanično saopštenje niti plan upravljanja krizom. Izostanak komunikacije i jasne strategije dodatno unosi nesigurnost među građane i lokalne zajednice.
Građani koji su prijavljivali štetu, najčešće nijesu dobili nikakvu kompenzaciju, jer, prema važećim pravilima, morali su prethodno da preduzmu sve mjere zaštite, poput angažovanja pasa čuvara ili ograđivanja terena, što u mnogim slučajevima nije realno izvodljivo.
Prema Zakonu o divljači i lovstvu Crne Gore:
Dozvola za odstrijel može se izdati samo u slučaju opasnosti po ljude, uz stručnu procjenu i učešće interventnog tima.
Prema podacima Ministarstva, Crna Gora ima oko 420 jedinki mrkog medvjeda, kojma je stanište na oko 420.000 hektara planinskog i šumskog područja, uglavnom na sjeveru zemlje.
U posljednjih 20 godina nije bilo zvaničnih odstrijela, osim u izolovanim slučajevima krivolova.
Crna Gora se suočava sa eskalacijom problema divljih životinja, konkretno medvjeda, ali bez odgovora institucija koje su zakonom obavezane da štite i prirodu i građane. U fokusu bi trebalo da bude uspostavljanje balansiranog sistema zaštite, kakav postoji u EU, u kojem je prioritet i očuvanje vrste, ali i sigurnost ljudi.
Bez jasne institucionalne strategije, brzih reakcija i ozbiljnog međuresornog pristupa, Crna Gora rizikuje da planinske staze i sela postanu ne samo turistička destinacija, već žarište konflikta između ljudi i prirode.
ETOportal / mr Vojislav Marković