Javne nabavke su procesi u kojima institucije stiču robu, usluge i radove kako bi zadovoljile potrebe zajednice. Od izgradnje puteva i škola do nabavke medicinske opreme, ovaj sektor igra ključnu ulogu u razvoju infrastructure i pružanju socijalnih usluga građanima. Međutim, zbog svoje kompleksnosti i značaja, često postaje plodno tlo za različite oblike korupcije. U svijetu gdje su javne nabavke ključne za razvoj infrastructure i pružanje usluga građanima, korupcija se se često prikrada kroz naizgled beningnu praksu, nerealno određivanje procijenjene vrijednosti nabavke. Kako procijenjena vrijednos javne nabavke predstavlja iznos javnih sredstava koji naručilac opravdano očekuje da će utrošiti radi nabavke određene robe, usluge ili radova i kao takva, ta vrijednost u sebi obuhvata ukupnu vrijednost svih plaćanja koje će naručilac izvršiti prilikom realizacije jedne konkretne javne nabavke. Pravilno određivanje procijenjene vrijednosti je od značaja kako za izbor postupka javne nabavke koji će naručilac sprovoditi, tako i za ostvarivanje načela trnsparetnosti u sprovođenju tog postupka. Realno i objektivno određivanje procijenjene vrijednosti javne nabavke je veoma važno za izbor postupka, oglašavanje javne nabavke, kao i sastavljanje dokumentacije za javnu nabavku. Takođe, od procijenjene vrijednosti javne nabavke zavisi i da li je naručilac u obavezi da u komisiju za javne nabavke imenuje sertifikovanoga službenika za javne nabavke i da zahtijeva bankarsku garanciju od ponuđača.
Određivanjem, prije svega nerealno niske procijenjene vrijednosti, naručilac bi mogao da izbjegne veoma važne obaveze koje su propisane zakonom. Tako bi mogao da izbjegne primjenu propisanog načina oglašavanja i sastavljanja konkursne dokumentacije, čime bi ugrozio načelo transparetnosti, što bi za posledicu moglo da ima svjesno ograničavanje konkurencije. Sa druge strane, nerealno niska procijenjena vrijednost omogućava naručiocu da odbije ponude kao neprihvatljive zato što ponuđene cijene prelaze iznos vrijednosti, iako ponuđene cijene predstavljaju realne tržišne vrijednosti onoga što se nudi.Na taj način naručilac dobija mehanizam kojim može da obustavi konkretan postupak javne nabavke, odbijanjem svih ponuda kao neprihvatljivih ukoliko utvrdi da njegov favorizovani ponuđač nije najpovoljniji.
Nerealne procjene vrijednosti nabavke obično se postavljaju sa jasnim namjerama. Mnogi učesnici u ovom procesu, uključujući javne zvaničnike i private konpanije, koriste ove procjene kao alat za obezbjeđivanje finansijske koristi. Na primjer, ako se vrijednost projekta precijeni na duplo veči iznos od realnog, moguće je da će određeni dobavljač, koji ima “ prijateljske “ odnose sa naručiocem, dobiti posao bez prave konkurencije. Na ovaj način se omogućava određenim učesnicima u postupku javne nabavke da profitiraju na račun zajednice. Kao rezultat ovakvih praksi, građani često trpe posledice na način što se kvalitet usluga smanjuje, usporava razvoi i smanjuje konkurentnost na tržištu. Kako na ovaj način troškovi rastu,a javni novac se troši na neefikasne i skupe projekte, građani se mogu suočiti i sa poskupljenjem osnovnih usluga, jer se sredstva preusmjeravaju ka koruptivnim sistemima.
Sa obzirom na sve navedeno, potrebno je hitno djelovati. Ključ borbe protiv korupcije leži u transparentnosti i odgovornosti. Takođe davanjem ovlašćenja nadležnim organima da na osnovu dostavljenih planova nabavki zahtijevaju obrazloženja naručioca u vezi sa načinom na koji je utvrđena procjena vrijednosti javne nabavke, takođe bi mogli da se ostvare efekti u sprečavanju nastajanja pomenutog koruptivnog mehanizma. Samo zajedničkim djelovanjem možemo obezbijediti da javne nabavke budu pravedne, efikasne i transparentne, čime će se osigurati odgovorno korišćenje javnih resursa. Naša budućnost zavisi od toga kako danas igramo igru sa brojevima.
Autor: Mr Vojislav Marković