Evropa je na ivici ekonomskog kolapsa: situacija u Nemačkoj postaje sve kritičnija, a pitanje je dana kada će Tramp ponovo uvesti carine.
Izvoz je ključni pokretač nemačke privrede, sa oko jednim od četiri radna mesta zavisnih od njega, dok više od dvije trećine automobila proizvedenih u Nemačkoj završava na inostranim tržištima.
Nemački proizvođač automobila Audi izvjestio je o drastičnom padu operativne dobiti za čak 91% u trećem kvartalu prošle godine, što je prouzrokovalo najavu otpuštanja hiljada radnika u Nemačkoj. Pored toga, poslovanje Audija u Kini je do septembra 2024. godine opalo za 25%. Kina je, inače, ključni faktor za nemačku automobilsku industriju, jer čini značajan dio prodaje i još veći dio dobiti.
Kombinacija ekonomskih pritisaka u Kini, rasta lokalne konkurencije kineskih proizvođača i sve izraženijih problema zbog rata u Ukrajini stavlja Nemačku u izuzetno nepovoljnu situaciju. Prema analizi Wall Street Journala (WSJ), usmeravanje privrednog rasta u Kini stvorilo je ozbiljan izazov za nemačku industriju.
Ovaj problem dodatno pogoršavaju rastuće cijene energenata, kao i prijetnje od strane Donalda Trampa o uvođenju novih carina. Zbog toga su prognoze za treću ekonomsku silu svijeta vrlo pesimistične. Nemačka je 2024. godinu završila u blagoj recesiji sa padom od 0,2%, nakon što je prethodne godine zabilježen pad od 0,3%. Za 2025. godinu, kako prenosi Spiegel, Bundesbank je smanjio svoje prognoze rasta na samo 0,2%.
Nakon nekoliko godina rasta i visoke potražnje za radnom snagom, najveće nemačke kompanije počele su najavljivati otkaze, dok sindikati od vlade traže hitnu zaštitu radnih mesta pred predstojeće izbore. Iako podaci još nisu alarmantni, zabrinjava nedostatak dugoročne perspektive. Nemačka nezaposlenost u novembru 2024. iznosila je 3,4%, što je niže od 4,2% u Sjedinjenim Američkim Državama.
Analitičari u SAD-u zabrinuti su zbog zdravlja nemačke privrede, posebno jer je nemački izvoz u SAD dostigao rekordne nivoe. Istovremeno, američki trgovinski deficit prema Nemačkoj dostigao je alarmantne razmere, što je podstaklo Trampa da ozbiljno razmišlja o novim carinama. Nemačka je najveći izvoznik u SAD, a u 2023. godini je izvezla robu vrednu 157,9 milijardi evra (171,8 milijardi dolara), dok je Amerika u Nemačku izvezla robu vrednu samo 94,7 milijardi evra.
Nemačka je, sa SAD-om, imala najveći trgovinski suficit od 2017. godine. Međutim, Trampova ponovna kandidatura za predsjednika SAD-a predstavlja najveću prijetnju nemačkoj privredi, sa obzirom na njegove prijetnje uvođenjem carina na uvoznu robu. Tramp je tokom svoje kampanje najavio povećanje carina između 10% i 20% za većinu uvozne robe, a čak 60% za robu iz Kine. Minhenski Ifo institut i EconPol Europe upozoravaju da bi nemački izvoz u SAD mogao pasti za čak 15% ako Tramp ponovo dođe na vlast.
Nemačka prerađivačka industrija, treća po veličini na svijetu, već sedam godina bilježi pad. Od 2018. godine industrijska proizvodnja opala je za 15%, a broj zaposlenih u sektoru smanjen je za 3%. Predviđa se da bi, u narednih pet godina, moglo doći do otpuštanja čak 300.000 radnika u metalnoj i elektroindustriji. U međuvremenu, više od 300 milijardi evra investicija otišlo je iz Nemačke od 2021. godine.
Odlazeća vlada kancelara Olafa Šolza najnepopularnija je od Drugog svetskog rata, dok svaki peti zaposleni strahuje za svoju budućnost. Čak 35% Nemaca smatra da će ova godina biti lošija od prošle, dok samo 15% vjeruje da će biti bolja.
ETOportal/ V.M