Kompanija NIS (Naftna industrija Srbije) obavijestila je javnost da joj nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja je omogućavala nesmetano poslovanje uprkos uvrštavanju kompanije na tzv. SDN listu (Specially Designated Nationals).
Ova odluka otvara brojna pitanja o stabilnosti snabdijevanja gorivom, finansijskim transakcijama i budućnosti energetskog sistema Srbije.
Pozadina: NIS i američke sankcije
NIS se na SDN listi nalazi od januara ove godine, nakon što su američke vlasti proširile sankcije na kompanije koje imaju većinsko rusko vlasništvo.
U ovom slučaju, riječ je o Gazprom Neftu, koji posjeduje više od 50% udjela u NIS-u.
U proteklim mjesecima, SAD su privremeno odobravale licence kojima je kompaniji omogućeno da posluje i da koristi međunarodne finansijske kanale, ali posljednja licenca nije produžena.
Prema informacijama Reutersa, zahtjev za produženje i dalje je u razmatranju, ali neizvjesnost već uzrokuje zabrinutost na tržištu.
Operativna stabilnost – za sada bez prekida
U saopštenju NIS-a navodi se da kompanija ima dovoljne zalihe nafte za preradu i da su benzinske stanice uredno snabdjevene.
U slučaju obustave rada međunarodnih platnih kartica, plaćanje će biti moguće domaćom „Dina“ karticom, gotovinom ili metodom „IPS pokaži“.
U veleprodaji, platni promet u dinarima funkcioniše bez smetnji, a NIS poručuje da ostaje pouzdan partner i da će ispuniti sve obaveze prema poslovnim partnerima i korporativnim klijentima.
Rizici: finansijske blokade i međunarodni pritisci
Iako trenutno nema nestašica goriva, stručnjaci upozoravaju da bi duže zadržavanje NIS-a na SDN listi moglo izazvati finansijske i logističke blokade:
-
strane banke mogle bi odbijati transakcije s kompanijom,
-
ograničenja u nabavci sirove nafte otežala bi rad rafinerije u Pančevu,
-
strani investitori bi mogli izbjegavati saradnju zbog straha od sekundarnih sankcija.
Ekonomista i energetski analitičar iz Beograda za naš portal kaže:
“Srbija se godinama oslanja na stabilnost NIS-a. Ako dođe do prekida međunarodnih tokova novca i sirovina, biće teško pronaći brze alternativne dobavljače, naročito u situaciji kada globalno tržište nafte oscilira.”
Uticaj na različite sektore
Prema procjenama energetskih eksperata, sankcije bi mogle pogoditi i druge grane privrede:
-
Avio-saobraćaj – NIS je ključni snabdjevač avio-gorivom za Aerodrom “Nikola Tesla”. Svako usporavanje isporuka može povećati troškove kompanija poput Air Serbije i izazvati poremećaje u redovnom saobraćaju.
-
Transport i logistika – Rast cijena derivata može pogoditi prevoznike i javni transport.
-
Poljoprivredu i industriju – Potencijalni rast cijena dizela može povećati troškove proizvodnje, što bi se moglo preliti na rast cijena hrane i potrošačkih proizvoda.
-
Finansijski sektor – Otežano poslovanje NIS-a može imati refleksiju na banke, osiguravajuće kuće i dobavljače koji su direktno ili indirektno vezani za energetsku industriju.
Politički i geopolitički kontekst
Sankcije protiv NIS-a ne mogu se posmatrati isključivo kao ekonomsko pitanje.
Analitičari ističu da se one uklapaju u širu sliku pritiska Zapada na zemlje koje održavaju bliske energetske i finansijske veze s Rusijom.
Za Srbiju, koja pokušava da balansira između EU integracija i partnerskih odnosa s Rusijom, ovaj slučaj postaje test spoljnopolitičke orijentacije.
Diplomatski izvori navode da se Vlada Srbije već obratila američkim institucijama sa zahtjevom za ponovno razmatranje licence, uz argument da bi blokada NIS-a mogla izazvati šire ekonomske i socijalne posljedice.
Šta dalje?
NIS je 14. marta podnio formalni zahtjev za brisanje sa SDN liste, a dopuna dokumentacije poslata je 28. septembra.
Delistiranje je, kako navode u kompaniji, dugotrajan i složen proces, koji može potrajati mjesecima.
U međuvremenu, NIS i Vlada Srbije pokušavaju da osiguraju stabilnost snabdijevanja i da spriječe veće poremećaje u energetskom sektoru.
Iako se trenutno sve odvija bez prekida, najveća nepoznanica ostaje koliko dugo kompanija može izdržati u režimu ograničenog pristupa međunarodnim finansijskim kanalima.
Sankcije nad NIS-om su mnogo više od tehničkog pitanja – one predstavljaju ekonomski i politički izazov za cijelu Srbiju.
Bez američke licence, kompanija ulazi u zonu nesigurnosti koja bi mogla imati domino-efekat na energetiku, transport, avio-saobraćaj i širu privredu.
Ako delistiranje ne uslijedi uskoro, Srbija će morati da pronađe nove mehanizme zaštite tržišta i energetskog sistema, kako bi izbjegla scenarij u kojem bi jedan od njenih najvažnijih privrednih stubova postao ranjiv na međunarodne pritiske.
ETOportal/Nataša Goleš