Nobelova nagrada za hemiju 2025. godine dodeljena je trici naučnika; Susumu Kitagavi sa Univerziteta u Kjotu, Richardu Robsonu sa Univerziteta u Melburnu i Omaru M. Jaghiju sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, za njihov pionirski rad u razvoju metalno-organskih mreža (MOF).
Šta su metalno-organske mreže (MOF)?
Metalno-organske mreže su inovativne molekulske strukture koje se sastoje od metalnih jona povezanih sa organskim molekulama, stvarajući porozne kristalne materijale. Ove mreže imaju sposobnost da sadrže velike prostore kroz koje mogu prolaziti gasovi i druge hemikalije. Zbog svoje visoke površinske oblasti i mogućnosti prilagođavanja, MOF-ovi su postali ključni u različitim industrijskim i ekološkim primenama.
Ključne primene MOF-a
MOF-ovi imaju širok spektar primena, uključujući:
-
Ekstrakcija vode iz suve vazduha: MOF-ovi mogu apsorbovati vlagu iz suve atmosfere, što je posebno korisno u sušnim regionima.
-
Skladištenje ugljen-dioksida: Ovi materijali mogu efikasno apsorbovati CO₂, što doprinosi smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte.
-
Skladištenje vodonika: MOF-ovi omogućavaju efikasno skladištenje vodonika, što je ključno za razvoj održivih izvora energije.
-
Kataliza hemijskih reakcija: Zbog svoje strukture, MOF-ovi mogu poslužiti kao katalizatori u različitim hemijskim procesima.
O laureatima
-
Susumu Kitagawa: Profesor na Univerzitetu u Kjotu, Japan. Njegov rad je postavio temelje za razvoj MOF-a, istražujući njihove strukturalne i funkcionalne osobine.
-
Richard Robson: Profesor emeritus na Univerzitetu u Melburnu, Australija. Njegovo istraživanje je doprinelo razumevanju hemijskih interakcija unutar MOF-a.
-
Omar M. Yaghi: Profesor na Univerzitetu Kalifornija u Berkliju, SAD. Njegov rad je uključivao sintezu i primenu MOF-a u različitim industrijskim procesima.
Značaj Nobelove nagrade
Dodela Nobelove nagrade za hemiju 2025. godine ovim naučnicima priznaje njihov izuzetan doprinos u razvoju MOF-a, koji su transformisali pristup rešavanju globalnih izazova kao što su klimatske promene, energetska efikasnost i održivost. Njihovo istraživanje ne samo da je unapredilo hemijsku nauku, već je otvorilo nove mogućnosti za primenu u industriji i svakodnevnom životu.
Detalji dodele
Ceremonija dodele Nobelove nagrade za hemiju 2025. godine biće održana 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, u Stokholmu, Švedska.
ETOportal/N.G.