Slobodna Bosna izvještava o navodnom novom non-paperu za Zapadni Balkan, koji dolazi iz Vašingtona. Prema informacijama od izvora bliskih novom šefu američke diplomatije, dokument je već razmatran od strane republikanskog senatora Marka Rubija, kojeg je novoizabrani predsjednik Donald Trump imenovao za državnog sekretara. Inicijativa ima za cilj okončanje teritorijalnih pretenzija, sukoba i stabilizaciju regiona kroz integraciju u evroatlantske strukture, dok istovremeno smanjuje ruski uticaj u Balkanu.
Non-paper su potpisali predstavnici evroatlantske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice i ugledni pojedinci, a inicijativa je upućena ključnim političkim liderima i institucijama u regionu, uključujući predsjednike Evropske komisije, Evropskog parlamenta, kao i predstavnike NATO-a, SAD-a i Velike Britanije. Glavni cilj je organizacija Konferencije za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, koja bi se održala između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu, Ženevi, Londonu ili Vašingtonu. Tokom ovog samita trebalo bi da se potpišu ključni sporazumi i memorandumi, a zemlje učesnice bi se obavezale na nekoliko ključnih ciljeva:
- Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova, uključujući priznanje Kosova od strane Srbije prema francusko-njemačkom planu.
- Sporazum između Srbije i BiH o poštovanju Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH.
- Sporazum između Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu.
- Zajednička kandidatura za članstvo u NATO, uz ubrzani proces pristupa EU.
Autori dokumenta naglašavaju kako su geopolitičke promjene nakon Berlinskog zida, ratovi 1990-ih, te dugotrajan ruski uticaj kroz Srbiju, stvorili nestabilnost u regionu. Takođe, konstatuju da se problem neprestanog ruskog i kineskog uticaja, koji usmjerava region ka političkoj nestabilnosti, mora riješiti kroz integraciju Balkana u evropske i transatlantske strukture.
Mir kao konačni cilj
S obzirom na eskalaciju napetosti, poput terorističkih napada u Banjskoj i na kanalu Ibar-Lepenac, koji su pokazali neefikasnost pregovora EU, inicijativa poziva na konkretne i obavezujuće sporazume između suverenih država. Potrebna je jasna i delotvorna politika za normalizaciju odnosa unutar BiH i regiona. Takođe, zabrinjavajuće deklaracije poput one Republike Srbije i entiteta RS, koje promovišu politiku „Velike Srbije“, mogu dovesti do novih sukoba.
Stabilnost i razvoj kroz eurointegracije
U kontekstu Crne Gore, politički uticaj Srpske pravoslavne crkve i ideologije „Srpskog sveta“ dodatno polarizuje društvo, što usporava put zemlje ka EU, iako je već članica NATO-a. Problemi u Crnoj Gori i BiH otežavaju pregovarački proces sa EU, jer administracije nisu dovoljno spremne da implementiraju evropske standarde. Inicijativa stoga predlaže nekoliko konkretnih koraka za stabilnost Balkana:
- Zajednički okvirni sporazum koji uključuje međusobno priznanje i obavezu za saradnju.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU, kao politička priprema za kasnije članstvo.
- Zajednička aplikacija za NATO, uz mapu puta za prijem u EU sa preciznim datumima.
Kreiranje podsticajnog paketa i sankcije za neusaglašenost
U slučaju odbijanja učešća na Konferenciji, zemlje Zapadnog Balkana suočile bi se sa sankcijama, ekonomskom izolacijom i obustavom pregovora o članstvu u EU. Paketi ekonomske pomoći od EU, NATO-a, SAD-a i Velike Britanije trebali bi pomoći u realizaciji tih ciljeva.
Dokument, koji je usaglašen nakon američkih predsjedničkih izbora, navodno je već dobio podršku iz Vašingtona i Londona, te predstavlja ključni korak ka mirnom i stabilnom Balkanu unutar šire euroatlantske zajednice.
Izvor: CdM