Savjet bokeljskih nevladinih organizacija (NVO) uputio je Ministarstvu kulture i medija inicijativu da se školski brod “Jadran” zbog njegove velike istorijske, kulturološke i tehničke vrijednosti zvanično proglasi za zaštićeno kulturno dobro Crne Gore, pišu Vijesti.
Inicijativa je upućena u ponedjeljak, na rođendan “Jadrana”. Ona je poslata i Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, odnosno direktorici tog organa Petri Zdravković.
U inicijativi se podsjeća na istorijat ovog broda, njegovu specifičnu vezu s Bokom i Tivtom, način na koji se, zbog raspada bivše SFRJ, 1991. zatekao na generalnom remontu u tivatskom vojnom brodogradilištu Arsenal, kao i na činjenicu da su svi generalni remonti i održavanje tog broda tokom svih proteklih devet decenija obavljani u Tivtu i Crnoj Gori, a što “Jadran”, kako podnosioci inicijative posebno naglašavaju, “čini neraskidivim dijelom tehničke baštine i kulture naše države”.
“Školski brod “Jadran” je u ovom momentu najstariji brod koji plovi pod zastavom Crne Gore, i kao takav predstavlja izuzetnu rijetkost ne samo na nacionalnom nivou, nego i u svjetskim okvirima. “Jadran” je jedan od deset najstarijih brodova u svijetu koji su u aktivnoj mornaričkoj službi i peti najstariji školski brod u svijetu koji još služi za učenje i obuku mladih pomoraca i kadeta, a treći po starosti školski brod u svijetu koji u kontinuitetu služi toj svrsi”, piše u inicijativi u koju su “Vijesti” imale uvid.
Kako se dodaje, osim ovih činjenica “koje su same po sebi dovoljne, jer čine njegovu osnovnu vrijednost”, ovaj brod je svojom istorijom i sudbinom neraskidivo vezan za Boku i Crnu Goru.
“Smatramo da “Jadran” predstavlja spomenik tehničke kulture jednog perioda i spomenik pomorske tradicije Crne Gore i prostora nekadašnje Jugoslavije. Tehnička rješenja primijenjena na njemu tokom gradnje spadaju među jedinstvena u brodograđevinskoj industriji i danas se rijetko mogu sresti na drugim plovilima”, navodi se u inicijativi.
Naglašava se da je bogata pomorska istorija i tradicija Boke i Crne Gore posljednjih decenija pretrpjela veliku devastaciju smanjenjem trgovačke flote, zatvaranjem brodogradilišta, uništavanjem, otuđenjem ili gubljenjem vrijednih pokretnih artefakata, nemarom prema tradicionalnim načinima ribarstva i maloj tradicionalnoj brodogradnji, te da u tom kontekstu “Jadran” predstavlja jedan od posljednjih “živih” ostataka bogate pomorsko tehničke kulture.
“Takođe, on predstavlja i spomenik tradiciji obrazovanja pomoraca u ovim krajevima, koja svoje korijene vuče vjekovima unazad. Za svoje 92 godine, hiljade mladih mornara, kadeta i budućih pomoraca na palubi ovog broda steklo je svoja osnovna znanja, te prepoznajemo i pomorsko-obrazovne aktivnosti školskog broda “Jadran”, kao dio živog nasljeđa. Uz sve ovo, ovaj je brod bio svjedok nekih od najvažnijih događaja iz pomorske istorije u posljednjih 100 godina i kao takav predstavlja izuzetnu vrijednost”, piše u inicijativi koja je Ministarstvu podnešena saglasno članu 19 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Podnosioci smatraju da, prema članu 11, stav 13 tog zakona, školski brod ispunjava sve uslove da bude zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, te pozivaju Ministarstvo da postupi po propisima i formira “komisiju za utvrđivanje kulturno istorijskih vrijednosti i izradu elaborata o valorizaciji školskog broda “Jadran”.
“S obzirom na to da se brod “Jadran” nalazi potpuno legitimno i legalno u vlasništvu Crne Gore, vidimo ovu našu inicijativu kao potpuno opravdanu, a dodatno u svjetlu aktuelnih dnevno-političkih dešavanja i želeći da se ovaj spomenik pomorske i tehničke baštine adekvatno sačuva, te da se priča o “Jadranu” s političkog terena (što je, smatramo, nedopustivo za ovakav jedan brod) izmjesti tamo gdje i zaslužuje da se o njemu govori, molimo vas da Uprava za zaštitu kulturnih dobara bez odlaganja i u hitnoj proceduri donese rješenje o statusu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra u korist države i svih njenih građana”, zaključuje se u inicijativi Savjeta bokeljskih NVO.
Ovu grupaciju čine NVO Bokeljska inicijativa za regionalizaciju i decentralizaciju, Matica Boke Tivat, Miholjski zbor, Kreativni kulturni centar, NVO Karađorđe, OBNOR Kotor, OBNOR Tivat, NVO Obilić, OBNOR Herceg Novi, PMF Ostrog, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca – Grbalj i Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore Tivat. Oni su zimus pokrenuli potpisivanje peticije za proglašenje “Jadrana” zaštićenim kulturnim dobrom, a koju je svojim potpisima podržalo nekoliko hiljada građana.
“Jadran” je jedno od, kako u Hrvatskoj tvrde, “neriješenih otvorenih pitanja” u odnosima te države sa Crnom Gorom. Hrvatska pretenduje da ga preuzme od Crne Gore nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. ovaj jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.
Međutim, “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ, nije se zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnoti, već je tada bio u Crnoj Gori – na redovnom tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu.
Zbog toga brod, prema odredbama Sporazuma pitanjima sukcesije SFRJ iz 2001, koji su u Beču potpisale i ratifikovale sve države do tada nastale iz bivše Jugoslavije, danas legitimno pripada Crnoj Gori.
U negiranju pretenzija zvaničnog Zagreba da Crnoj Gori uzme “Jadran” i status tog broda u formi “neriješenog pitanja iz bilateralnih odnosa” dviju država dovede u vezu sa pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji, do sada su sa crnogorske političke scene najglasniji bili bivši premijer Dritan Abazović (Građanski pokret URA) i aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).
Obojica u više navrata javno ustvrdili i da je “Jadran” legalno i legitimno u vlasništvu države Crne Gore i da oko te činjenice ne može biti nikakvih pregovora s Hrvatskom. Posljednji potez Ministarstva odbrane, koje je u julu izradilo seriju simboličnih znački s motivom školskog broda “Jadran” namijenjenih posadi tog broda, izazvao je novu protestnu notu Zagreba. Hrvatska je u njoj najavila detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije, tvrdeći da Crna Gora ima dug prema Hrvatskoj od oko dvije milijarde dolara. Ministarstvo odbrane tvrdi da nije bilo zvanične potvrde tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore, prenosi Borba.
ETOportal