Prelazak u penziju donosi mnoge promjene, ne samo finansijske, već i psihološke i socijalne. Dok mnogi jedva čekaju da završe radni vijek, prestanak svakodnevnih obaveza često izaziva osjećaj praznine, demotivaciju i gubitak svrhe. Depresija u penziji češća je nego što se priča, a istraživanja pokazuju da trećina penzionera pati od nekog oblika depresije. Gubitak rutine i društvene uloge može izazvati izolaciju i osjećaj besciljnosti, pa je važno ostati aktivan kroz hobije, volontiranje i edukaciju. Primjer iz Njemačke pokazuje da penzioneri često prenose znanje mladim generacijama, ostaju društveno korisni i osjećaju se relevantno, što smanjuje izolaciju i poboljšava mentalno zdravlje.
Osim psiholoških izazova, penzioneri se susreću sa finansijskim problemima. Smanjena primanja i neočekivani troškovi su česta pojava, pa stručnjaci savjetuju raniju i sistematsku pripremu, očuvanje imovine i povremeni rad ili hobi-prihod. Aktivno učešće u ekonomiji omogućava dodatnu finansijsku sigurnost i osjećaj svrhe. Penzioneri se savjetuju da održavaju fizičku aktivnost, bave se kreativnim hobijima, uključuju se u edukaciju i mentorstvo, prenose znanje mladim generacijama i volontiraju u zajednici. Cilj je održati stimulaciju, osjećaj svrhe i socijalnu povezanost, čime se smanjuje rizik od depresije i zdravstvenih problema.
Država može značajno doprinijeti kvalitetnom životu penzionera. Potrebno je osnivanje inkubatora za penzionere koji bi pružali edukaciju o pokretanju malih biznisa, upravljanju budžetom i digitalnim vještinama, kao i programi mentorstva i prenošenja znanja mladim generacijama. Takođe, važno je omogućiti finansijsku podršku, savjete i planiranje penzije te pravnu regulativu koja penzionerima omogućava rad bez gubitka socijalnih prava. Promocija aktivnog života kroz centre za treću životnu dob sa edukativnim i sportskim programima, kao i javne kampanje za fizičku i mentalnu aktivnost, mogu poboljšati kvalitet života. Penzioneri bi se trebali uključivati u lokalne zajednice i ekonomiju kroz pokretanje zanatskih i servisnih biznisa, a partnerstva sa školama, fakultetima i nevladinim organizacijama omogućila bi njihov društveni doprinos i osjećaj uključenosti.
Penzija ne treba da znači pasivnost. Uz aktivno učešće, socijalnu podršku i finansijsku sigurnost, penzioneri u Crnoj Gori mogu značajno doprinositi društvu i ekonomiji. Država i lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u stvaranju inkluzivnog okruženja koje penzionere podržava i omogućava im da ostanu društveno i ekonomski relevantni, sa očuvanim dostojanstvom, zdravljem i osjećajem svrhe.
ETOportal / mr Vojislav Marković