Dvadesetak hotela u Crnoj Gori u proteklih godinu dana odlučilo je da se formalno rekategorizuje i pređe iz hotelskog u privatni smještaj. Razlog, povećanje poreske stope za hotelski smještaj sa 7 na 15 odsto.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore Nikole Pejovića, cilj vlasnika nije bio izbjegavanje zakonskih obaveza, već reakcija na nesrazmjerno veće namete koje plaćaju hoteli u odnosu na privatni smještaj.
Mnogi objekti, posebno oni sa do 80 hotelskih kreveta, prelaskom u privatni smještaj izbjegavaju obavezu ulaska u PDV sistem. Pejović pojašnjava da je moguće raspodijeliti kapacitete na članove porodice, po 20 kreveta i time ostati ispod poreskog praga od 30.000 eura godišnjeg prometa po osobi.
Neregistrovani privatni smještaj, prema podacima iz marta 2025. godine, Crnu Goru godišnje košta oko 86 miliona eura izgubljenih prihoda. Procjene govore o hiljadama jedinica širom zemlje koje posluju van zakonskih okvira, a kontrola i nadzor gotovo da ne postoje.
Turizam, koji čini oko 30% BDP-a Crne Gore, već bilježi pad. Centralna banka je zabilježila da su prihodi od turizma 2024. godine iznosili 1,46 milijardi eura – 3,6 odsto manje nego 2023. godine. To je prvi pad od obnove nezavisnosti 2006. godine, izuzev pandemijskog perioda.
Povećanje poreskih stopa na hotele bez adekvatne kontrole sive ekonomije i jasne strategije razvoja može imati dalekosežne negativne posljedice. Formalno spuštanje kategorije hotela i rast neregistrovanog privatnog smještaja ne samo da ugrožavaju prihode države, već i dugoročno štete reputaciji i konkurentnosti crnogorskog turizma. Bez koordinisanih mjera koje će istovremeno smanjiti poreski pritisak na legalne pružaoce usluga i pojačati inspekcijske kontrole, postoji realna opasnost da turizam, ključni stub crnogorske ekonomije, zakorači u period stagnacije ili čak nazadovanja. Vrijeme je za hitan dijalog između vlasti i privrede, te za kreiranje održivog modela koji će balansirati fiskalnu politiku i razvoj turističke ponude.
ETOportal / V.M.