Evropski parlament je na zasijedanju u Strazburu usvojio Rezoluciju o godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija za 2023. i 2024. godinu. Iako su potvrđeni jasni pomaci i institucionalna posvećenost, poseban akcenat dokumenta stavljen je na zabrinjavajuće pojave političkog revizionizma i negiranja istorijskih činjenica, koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim standardima i društvenom pomirenju.
U usvojenoj Rezoluciji, Evropski parlament snažno osuđuje veličanje ratnih zločinaca i rašireno poricanje međunarodnih presuda, naročito kada dolaze iz redova crnogorskih vlasti. Ova praksa, ističe se u dokumentu, predstavlja opasnost po demokratski poredak jer politički revizionizam, kroz reinterpretaciju istorije u cilju političke koristi, potkopava institucionalnu odgovornost i dodatno produbljuje postojeće društvene i etničke podjele.
Politički revizionizam, kako ga definiše Evropski parlament, predstavlja svjesno i sistematsko iskrivljavanje istorijskih činjenica sa ciljem relativizacije ratnih zločina, umanjivanja zločinačke uloge određenih aktera ili otvorenog negiranja presuda međunarodnih sudova. U crnogorskom kontekstu, EP izražava zabrinutost zbog izjava zvaničnika koji podržavaju političke lidere i skupove koji negiraju suverenitet susjednih država, kao i zbog učešća visokih predstavnika vlasti na manifestacijama koje otvoreno podrivaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Kosova, pa i same Crne Gore.
Jasno se osuđuje svaka javna manifestacija podrške pravosnažno osuđenim ratnim zločincima, kao i pokušaji istorijskog „izbjeljivanja“ njihove odgovornosti. Evropski parlament podvlači da takve poruke dolaze u direktnoj suprotnosti sa temeljnim evropskim vrijednostima, vladavinom prava, poštovanjem ljudskih prava i trajnim mirom.
Zabrinjavajuća je i praksa ignorisanja i relativizovanja ratne prošlosti kroz medijske kampanje i javni diskurs. U tom smislu, Evropski parlament naglašava potrebu za aktivnijim suprotstavljanjem dezinformacijama i manipulacijama kroz veće prisustvo evropskih partnera u lokalnim medijima, kao i kroz jačanje saradnje sa civilnim društvom.
Rezolucija pohvaljuje kontinuirano usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i napore u donošenju ključnih zakonskih akata. Istovremeno, izražena je zabrinutost zbog pokušaja izmjene zakona o državljanstvu, političkih blokada i etničke polarizacije, te nedostatka konsenzusa oko temeljnih demokratskih principa.
Posebno se navodi važnost suočavanja sa ratnom prošlošću i sprovođenja pravde za žrtve ratnih zločina. EP poziva Crnu Goru da aktivno radi na procesuiranju ratnih zločina i da se distancira od svake forme nacionalističkog revizionizma koji može destabilizovati region.
Evropski parlament pozdravlja izjave poput one predsjednika Jakova Milatovića, koji je izrazio žaljenje zbog učešća crnogorskih snaga u napadu na Dubrovnik, ocijenivši to kao važan korak ka pomirenju i izgradnji trajnog mira u regionu.
Međutim, sve dok se u javnom prostoru održava narativ koji minimalizuje ili opravdava zločine iz prošlosti, Crna Gora neće moći u potpunosti ostvariti svoj evropski potencijal. EP jasno poručuje: “Suočavanje sa prošlošću je neophodan preduslov za evropsku budućnost”.
Politički revizionizam nije samo prijetnja istorijskoj istini, već i oruđe koje razgrađuje temelje pravde i demokratije. Crna Gora, kao lider u procesu proširenja, mora biti primjer u suočavanju sa prošlošću, a ne prostor u kojem se ona prekraja zarad dnevno-političkih ciljeva. Evropski parlament je ovim signalizirao da evropske integracije ne znače samo zakonske reforme, već i duboko društveno odgovorno ponašanje, u kojem se istina o prošlosti ne poriče, već iz nje uči.
ETOportal / V.M.