U Crnoj Gori, opremanje i finansiranje službi zaštite i spasavanja vrši se na nacionalnom, opštinskom i preduzetnom nivou. Direktorat za zaštitu i spasavanje, Avio-helikopterska jedinica, Operativno-komunikacioni centar 112 (OKC112) i druge jedinice dobijaju sredstva kroz državni budžet i Fond za zaštitu i spasavanje. Opštine su nadležne za organizovanje i opremanje lokalnih vatrogasnih jedinica, dok preduzetnički sektor, poput Monteputa, pokazuje primjere najbolje prakse u opremanju i organizaciji.
Međutim, veliki ljudski potencijal leži u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, njih deset trenutno djeluje u Crnoj Gori, ali su ograničena nedostatkom organizacione podrške, opreme i formalne promocije. Upravo ova društva, sa lokalnim znanjem i motivacijom, predstavljaju najveći potencijal za brzu i efikasnu reakciju u vanrednim situacijama, poput požara, poplava ili drugih katastrofa.
U zemljama EU, poput Slovenije, Austrije i Holandije, dobrovoljna vatrogasna društva broje stotine i potpuno su opremljena i obučena. Samo u Sloveniji djeluje 1.2oo Dobrovoljnih vatrogasnih društava. Njihova integracija u nacionalni sistem zaštite omogućava brzu reakciju i efikasno upravljanje resursima, a građani aktivno učestvuju u prevenciji i saniranju posljedica katastrofa.
U Crnoj Gori, pravilna organizacija, finansijska podrška i sistematska obuka dobrovoljnih društava mogu dramatično povećati kapacitete cijelog sistema zaštite i spasavanja. Promovisanje ovih društava u lokalnoj zajednici i kroz medije dodatno bi motivisalo mlade ljude da se uključe, jačajući tako ljudski i operativni potencijal Crne Gore.
Takođe je neophodno je uvesti jasne zakonske okvire za funkcionisanje civilne zaštite, osigurati standardizovane programe obuke za dobrovoljce, te kontinuirano opremanje prema najboljim praksama EU. Samo na ovaj način moguće je stvoriti državni i društveni sistem zaštite koji funkcioniše integrisano, efikasno i sa visokom spremnošću za reagovanje.
Ova problematika pokazuje da sama oprema profesionalnih jedinica nije dovoljna, ljudski potencijal dobrovoljaca je najvrijedniji resurs, koji, ako se pravilno organizuje i podrži, može značajno unaprijediti odgovor na katastrofe, smanjiti rizik i povećati otpornost lokalnih zajednica. Jer, najbolje i najbrže se brani svoja, kuća, a dokle stigne pomoć sa strane, može biti suviše kasno.
Transparentnost, edukacija, finansijska podrška i promocija dobrovoljnih društava postaju ključne strategije za Crnu Goru, jer one aktiviraju zajednicu i jačaju kolektivnu bezbjednost, a što je standard u većini zemalja Evropske unije.
ETOportal / mr Vojislav Marković