Ostavka doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Dejana Vukšića, koju je obrazložio moralnim razlozima nakon davanja izjave u policiji povodom prijave direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjane Pajković, ponovo je u fokus javnosti stavila pitanje standarda ponašanja nosilaca javnih i savjetodavnih funkcija, ali i način na koji se lični sukobi i teške optužbe reflektuju na rad institucija.
„Bez obzira na to što smatram da je imenovana faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika,” saopštio je Vukšić Posebno je naglasio da takav rječnik ne odražava njegovo vaspitanje, dok je istovremeno iznio ozbiljne optužbe na njen raču, pri čemu je važno istaći da se o tim navodima nijesu izjasnili nadležni organi niti su oni pravosnažno potvrđeni.
Njegova poruka da će cijelu situaciju rješavati sam, bez dodatnog informisanja drugih, kao i zahvalnost predsjedniku na ukazanom povjerenju, mogu se tumačiti kao pokušaj da se lična odgovornost odvoji od institucije u kojoj je obavljao funkciju, ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje da li ovakvi slučajevi ukazuju na dublje probleme u političkoj komunikaciji, kulturi dijaloga i mehanizmima prevencije konflikata unutar državne administracije. U tom kontekstu, Vukšićeva ostavka predstavlja test za političku zrelost sistema, jer odgovorno postupanje ne podrazumijeva samo individualni čin povlačenja, već i jasno institucionalno razgraničenje između ličnih optužbi, javne funkcije i vladavine prava.
ETOportal / V.M.