Iako Albanija nominalno prati politiku Evropske unije o zabrani opasnih pesticida, u praksi ti otrovi i dalje završavaju na tanjirima širom regiona. Na mandarinama iz Albanije, koje su 2024. godine uvezene u Hrvatsku, otkriven je trag pesticida hlorpirifos, zabranjenog u EU još 2020. zbog toksičnog djelovanja na ljudski nervni i genetski sistem.
Poljoprivreda je ključni sektor u albanskoj ekonomiji i izvoz hrane dostiže pola milijarde eura godišnje, ali upotreba zabranjenih hemikalija ugrožava zdravlje potrošača i evropske standarde. Privatne laboratorije u Albaniji navode da je na tržištu prisutno oko 35 pesticida koji su zvanično zabranjeni. Čak je i Ministarstvo poljoprivrede priznalo prisustvo sedam otrovnih supstanci u analizama tokom prošle godine.
Zabrana pesticida u Albaniji sprovodi se sporo, dok su zemlje EU dale rok od tri mjeseca za povlačenje, Albanija je trgovcima omogućila dvije godine da rasprodaju zalihe. Tako su potencijalno opasni proizvodi mogli da se koriste sve do avgusta 2022, a nalazi pokazuju da se pesticidi koriste i danas, četiri godine kasnije.
Zbog slabe kontrole, zabranjeni pesticidi se često prodaju u maskiranim pakovanjima, a kada se pošiljke odbiju na granici EU, ista roba završi na domaćem tržištu.
Institucije zadužene za nadzor, Nacionalna agencija za hranu i Institut za bezbjednost hrane, često kasne sa analizama i inspekcijama. Neki nalazi dolaze i po šest mjeseci kasnije, kada je kontaminirana roba već prodata i pojedena. Novi organ, Nacionalna agencija za veterinarsku i biljnu zaštitu, formiran još 2019, tek je 2024. dobio pravo da vrši inspekcije.
Sistem je, dakle, pun rupa. Dok se institucije prebacuju nadležnostima, građani ostaju nezaštićeni. Bez odlučne akcije države i kontrole nad upotrebom pesticida, evropski san albanske poljoprivrede mogao bi da se pretvori u toksičnu noćnu moru.
ETOportal