Sa dolaskom zime i sve nižih temperatura, brojni vlasnici pasa s pravom brinu o zdravlju i dobrobiti svojih ljubimaca. Kraljevsko društvo za sprječavanje okrutnosti prema životinjama (RSPCA) objavilo je važno upozorenje i niz smjernica koje imaju za cilj da psi tokom hladnih mjeseci ostanu bezbjedni, zdravi i zaštićeni. Prema njihovim preporukama, temperatura u domu ne bi smjela pasti ispod određene granice, jer ljubimcima može postati hladno i neugodno.
Stručnjaci iz RSPCA savjetuju da se unutrašnja temperatura u domaćinstvu održava u rasponu od 10 do 25 stepeni Celzijusa. „Kako biste pse zaštitili od hladnoće tokom zime, nastojte da temperatura u zatvorenom prostoru bude između 10°C i 25°C. Ispod te granice, posebno osjetljivi psi mogu početi osjećati ozbiljne tegobe“, navodi se u preporukama ove organizacije.
Kada temperature padnu ispod nule, svi psi mogu biti izloženi riziku od pothlađivanja i promrzlina. Posebno su ugroženi mali, mršavi, mladi i stariji psi, kao i oni koji imaju malo ili nimalo krzna. Iz RSPCA naglašavaju da se držanje pasa napolju ne preporučuje, bez obzira na vremenske uslove, jer je u takvim okolnostima izuzetno teško zadovoljiti njihove osnovne potrebe, naročito pri veoma niskim temperaturama.
Osim održavanja odgovarajuće temperature u domu, RSPCA preporučuje i niz dodatnih mjera. Psima treba obezbijediti čisto, suvo i udobno mjesto za spavanje, uz izvor toplote koji će temperaturu održavati iznad 10°C. Grijani kreveti ili tople deke mogu biti od velike pomoći, naročito za starije i osjetljive pse. Za pse koji slabije podnose hladnoću ili duže borave napolju, preporučuje se upotreba toplih jakni, kaputa ili džempera. Odjeća treba da bude odgovarajuće veličine i udobna, kako pas ne bi imao poteškoća pri kretanju ili obavljanju nužde. Za dodatnu zaštitu mogu poslužiti i čizmice za pse, koje štite šape od hladnog tla, ali i od štetnih materija poput soli za posipanje puteva, šljunka i antifriza. Takođe je korisno skratiti dlaku na šapama i oko ušiju kako bi se spriječilo formiranje bolnih ledenih grudvica.
Kod pasa srednje i duge dlake preporučuje se i podrezivanje dlake oko zadnjeg dijela tijela i zadnjih nogu. Nakon svake šetnje, naročito ako se pas pokvasio, važno ga je dobro osušiti peškirom ili fenom za kosu, kako bi se spriječila iritacija kože i zapetljavanje dlake, što može dovesti do infekcija.
Jedan od najvećih zimskih rizika za pse je hipotermija, stanje koje nastaje kada tjelesna temperatura psa opasno opadne. Najčešće se javlja nakon izlaganja temperaturama ispod nule ili kada pas ostane mokar na hladnoći. Simptomi na koje vlasnici treba da obrate pažnju uključuju drhtanje (koje u težim slučajevima može prestati), letargiju i dezorijentaciju, blijede desni, gubitak koordinacije, gubitak svijesti, pa čak i kolaps. „Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se obratite veterinaru. Hipotermija kod pasa može biti smrtonosna ukoliko se ne reaguje na vrijeme. Dok čekate stručnu pomoć, postepeno povećavajte temperaturu okoline (u kući ili automobilu) i umotajte psa u tople deke“, poručuju iz RSPCA.
Važno je naglasiti da psa ne treba naglo zagrijavati niti stavljati vruće predmete direktno na kožu. Ako se koristi termofor, treba ga napuniti toplom, a ne vrelom vodom, i obavezno umotati u peškir ili deku kako bi se izbjegle opekotine. Ukoliko je pas mokar, potrebno ga je osušiti, a ako je pri svijesti, može mu se ponuditi mlaka voda.
Na kraju, stručnjaci podsjećaju da psi različito reaguju na hladnoću. Starost, rasa i tjelesna građa značajno utiču na njihovu otpornost. „Svi psi su različiti, vi najbolje poznajete svog ljubimca. Ako primijetite neobična ponašanja, poput odbijanja šetnje ili hrane, važno je da se posavjetujete sa veterinarom“, zaključuju iz RSPCA.
ETOportal