Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, izjavio je da nakon razgovora tokom svoje trodnevne misije u Beogradu i Novom Sadu, trenutno nije jasno u kojem pravcu ide politički proces u Srbiji. Dodao je da nije jasno kakva će biti dalja politička artikulacija nepomirenih interesa unutar institucija i van njih.
Picula je istakao da Evropski parlament aktivno raspravlja o događanjima u Srbiji, dok Evropska komisija i Evropsko vijeće gledaju situaciju s većim oprezom. Takođe, pratio je događaje u Skupštini Srbije, gdje je primijetio da politička kriza, koja traje već nekoliko mjeseci, ima snažan utjecaj na rad parlamenta. Protesti i oblici opstrukcija, uključujući fizičko ugrožavanje zastupnika, nisu prihvatljivi, rekao je Picula.
On je naglasio da masovni građanski pokret u Srbiji ne samo da ne jenjava, već sve više dobija podršku lokalnog stanovništva. Evropska unija, kako je rekao, suočava se s novim izazovima, uključujući pritiske od strane Rusije i SAD-a, koja pokušava delegitimizirati EU. U kontekstu toga, politički kapaciteti EU da se ozbiljnije angažuje na Zapadnom Balkanu, a posebno u Srbiji, nisu na visokom nivou.
Picula je također rekao da samo građani Srbije mogu odlučiti kakva će vlast biti u zemlji, dok EU zadržava pravo da ocijeni da li vlast ispunjava potrebne standarde za napredovanje u pristupnom procesu. On je dodao da, prema trenutnim procjenama, EU nije zadovoljna stanjem u Srbiji.
Govoreći o Sporazumu iz Pržina, Picula je objasnio da ni vlast ni opozicija nisu saglasni oko njegovih odredbi. Vlast smatra da bi ekspertska vlada bila predaja vlasti opoziciji, dok opozicija traži modificirani model sa dužim rokom za pripremu novih izbora.
Picula je također ukazao na problem u institucijama predstavničkog života u Srbiji, te izrazio nadu da bi Evropski parlament mogao posredovati kako bi se postigao konsenzus. Dodao je da bi mehanizam posredovanja mogao biti uspješan, ali da prethodni pokušaji nisu dali rezultate.
Na kraju, Picula se osvrnuo na rezoluciju Evropskog parlamenta iz prošle godine u kojoj je kritikovana izborna procedura u Srbiji, naglašavajući da je važno da izbori budu organizovani u skladu s kopenhaškim kriterijumima.