Nedavno usvojeni Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorice izazvao je ozbiljne polemike, jer su na mjestu gdje je ranije Detaljnim urbanističkim planom (DUP) bila predviđena sportska i rekreativna infrastruktura, konkretno bazen, planeri ucrtali još jednu stambenu zgradu. Riječ je o lokaciji u Univerzitetskom centru, jednom od najvažnijih razvojnih zona glavnog grada.
Kompanija Fidelity Consulting prva je ukazala na ovu izmjenu, uz ironičnu opasku da je riječ o „PUP-u usmjerenom protiv građevinskog lobija“. Njihovom analizom prikazani su izvodi iz oba planska dokumenta, na kojima se jasno vidi transformacija namjene prostora. Time se, tvrde oni, umjesto sporta i rekreacije građanima nudi „plivanje u betonu“.
Ovakav slučaj nije usamljen. Podsjetimo, sličan scenario dogodio se i na Zabjelu, u Ulici 27. marta, gdje je DUP predviđao zelenu površinu, a PUP ucrtava višespratnice.
Problem dodatno komplikuje činjenica da se DUP i PUP nalaze u koliziji, niži planski dokument (DUP) garantuje bazen i zelene površine, dok viši planski dokument (PUP) predviđa nove zgrade. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ranije je saopštio da će se lokalna samouprava „držati DUP-a“, ali to u praksi znači suočavanje sa višim planskim dokumentom i potencijalnim pravnim komplikacijama.
Ovo otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i konzistentnosti urbanističkog planiranja u glavnom gradu. Građani su, de facto, stavljeni u poziciju da ne znaju kojem planu da vjeruju i šta ih očekuje u svom naselju.
Izmjene poput ove, gdje se sportski sadržaji ili zelene površine zamjenjuju stambenim blokovima, predstavljaju dugoročni rizik za kvalitet života u Podgorici. Grad koji se ubrzano širi, a istovremeno gubi javne sadržaje i prostore za rekreaciju, rizikuje da postane primjer neodrživog urbanog razvoja.
Na duži rok, ovakvi presedani urušavaju povjerenje građana u prostorno planiranje i jačaju percepciju da je beton važniji od javnog interesa. Ako se praksa nastavi, Podgorica bi mogla postati grad sa sve manje zelenila i sportske infrastrukture, a sve više zgrada koje prate interese pojedinih investitora.
Pitanje koje Fidelity Consulting postavlja, „da li građani treba da plivaju u betonu ili u vodi“, nije samo retoričko, već suštinsko. Ono što se danas izgubi na nivou jedne lokacije, sjutra može postati obrazac urbanističkog ponašanja. Od načina na koji će gradske i državne institucije odgovoriti na ove suprotnosti zavisi da li će Podgorica biti grad održivog razvoja ili „grad slučaj“ u kome su građani najveći gubitnici.
ETOportal V.M.