Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri, izazvao je snažnu reakciju stručne i građanske javnosti. Čak 15 nevladinih organizacija, predvođenih CEDEM-om, a uz javnu podršku HRA, CGO i CŽP, zajednički su pozvale Skupštinu Crne Gore da hitno povuče ovaj predlog zakona iz procedure, ocjenjujući da predstavlja direktnu prijetnju ljudskim pravima, vladavini prava i ustavnom poretku zemlje.
Ove organizacije upozoravaju da je zakon predložen bez ikakve javne rasprave, bez konsultacija sa stručnjacima i civilnim društvom, te da predložena rješenja ozbiljno ugrožavaju pravo građana/ki na privatnost, zaštitu ličnih podataka i tajnost komunikacije.
Predlog zakona omogućava službenicima ANB-a neograničen pristup ličnim i osjetljivim podacima građana/ki, uključujući medicinske i bankarske informacije, bez prethodne sudske odluke. Izostanak mehanizama kontrole i evidencije o pristupu tim podacima direktno krši Ustav Crne Gore i međunarodne standarde zaštite ljudskih prava. Ovo je u potpunoj suprotnosti sa preporukama UN Komiteta za ljudska prava i praksom Evropskog suda za ljudska prava, koji zahtijevaju nezavisni nadzor nad mjerama tajnog nadzora.
Zakonom se ANB-u daje ovlašćenje da tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji građana/ki bez sudske kontrole, uključujući lokaciju, saobraćajne podatke i pokušaje uspostavljanja veze. Time se direktno krši ustavno pravo na tajnost komunikacije. Ustavni sud Crne Gore je još 2014. jasno rekao da se ovakvi podaci ne mogu prikupljati bez sudskog naloga, ali predlagači zakona ignorišu tu odluku.
Predlog omogućava ANB-u da bez ikakvog nezavisnog nadzora pristupa informacionim sistemima državnih i lokalnih institucija, kao i pravnih lica sa javnim ovlašćenjima, čime se praktično legalizuje neselektivan, masovni nadzor nad građanima. Time se dovodi u pitanje primjena člana 43 Ustava Crne Gore, koji garantuje pravo na zaštitu ličnih podataka i sudsku zaštitu u slučaju zloupotrebe.
Zbog ozbiljnih pravnih i demokratskih posljedica koje bi usvajanje ovakvog zakona imalo, 15 organizacija civilnog društva zahtijeva:
- Hitno povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure
- Sprovođenje sveobuhvatne i inkluzivne javne rasprave
- Usklađivanje zakonskog teksta sa Ustavom Crne Gore, EU legislativom i međunarodnim obavezama
Takođe, organizacije su najavile da će o spornim odredbama zakona informisati međunarodne partnere i institucije Evropske unije, koje prate stanje ljudskih prava i vladavine prava u Crnoj Gori.
Zakon o nacionalnoj bezbjednosti mora da štiti građane, a ne da omogućava neograničeni nadzor bez kontrole. Ako se usvoji u predloženom obliku, ovaj zakon bi bio opasan presedan koji bi ugrozio ne samo prava pojedinca, već i osnovne demokratske vrijednosti Crne Gore. Povjerenje u institucije gradi se odgovornošću, a ne tajnošću i netransparentnošću.
ETOportal / Redakcija