Danas pravoslavni vjernici obilježavaju Preobraženje Gospodnje, praznik posvećen trenutku kada se, prema hrišćanskom predanju, Hristos na gori Tavor preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom. Taj događaj simbolizuje vidljivost božanske prirode Isusa Hrista i najavu Njegovog stradanja i slave.
Na ikonama Preobraženja Hristos stoji u bijeloj odjeći, okružen svjetlom, sa Mojsijem i Ilijom, dok su ispod planine učenici. Praznik se u narodu naziva i ljetnje Bogojavljenje, jer su se tada otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca.
Preobraženje pada u vrijeme Gospojinskog posta, pa je trpeza posna, obogaćena ribom i vinom. U crkvama se blagosilja grožđe i dijeli narodu, simbol plodova zemlje. Žene uoči praznika vezuju crveni ili bijeli konac oko ruke i požele želju, koja će se ispuniti ako se konac ne prekine tokom dana.
Narodni običaji govore da na ovaj dan ne treba spavati, jer će osoba biti dremljiva tokom godine; ne treba plakati, jer će se tuga nastaviti, niti provoditi dan u kafani, kako se ne bi stekla loša navika. Praznik označava i kraj ljetnjih vrućina, simbolički prelazak u jesen.
Preobraženje je prilika da se okupi porodica, proba prvo grožđe i osjeti blagoslov prirode, uz poruku o odgovornosti i mjerenju u svemu, pa i u radostima života.
ETOportal