U toku noći i jutra 12. septembra Rusija je bila na udaru jednog od najmasovnijih napada bespilotnim letjelicama od početka rata. Na meti su bile ključne regije, uključujući Moskvu, Sankt Peterburg i Lenjingradsku oblast, a zabilježeni su i požari na strateški važnim lokacijama.
Gradonačelnik Moskve, Sergej Sobjanjin, potvrdio je da su ruske protivvazdušne jedinice oborile devet ukrajinskih dronova koji su se kretali ka prestonici. Iako su ostaci letjelica pali na više lokacija, za sada nema informacija o žrtvama. Timovi bezbjednosnih službi ispituju fragmente dronova i potencijalnu štetu.
Guverner Aleksandar Drozdenko saopštio je da je tokom noći iznad Lenjingradske oblasti uništeno više od 30 ukrajinskih dronova. Napad je, prema riječima lokalnih stanovnika, bio jedan od najmasovnijih od početka sukoba.
Posebnu pažnju izazvali su požari koji su izbili u pogonu kompanije Lukoil u Smolensku, kao i na jednom brodu i crpnoj stanici u luci Primorsk. Požari su brzo lokalizovani i ugašeni, a vlasti tvrde da nema opasnosti od izlivanja nafte ili poplava.
Ruski zvaničnici naglašavaju da u napadima nema poginulih, ali sama činjenica da je veliki broj dronova stigao do srži ruskog ekonomskog i energetskog sistema predstavlja ozbiljan izazov za bezbjednosni aparat Moskve.
Masovni noćni napad dronovima jasno pokazuje da Ukrajina nastavlja da koristi asimetričnu taktiku kako bi pogodila kritične tačke duboko u ruskoj teritoriji. Gađanje Moskve i Sankt Peterburga ima snažan simbolički i psihološki efekat, jer demonstrira ranjivost čak i najčuvanijih centara moći.
Sa druge strane, činjenica da su zabilježeni požari u energetskim postrojenjima i luci ukazuje na ciljanu strategiju, slabljenje ruskih logističkih i ekonomskih kapaciteta.
Iako su ruske vlasti spriječile veće posljedice i tvrde da je većina dronova uništena, ovakvi napadi otvaraju pitanje efikasnosti protivvazdušnog sistema u zaštiti ključnih industrijskih i energetskih objekata.
ETOportal / V.M.