Slovenija, mala zemlja sa velikim sportskim ambicijama i još većim rezultatima, postala je jedan od najblistavijih primjera kako se kroz strateški rad, ulaganja u infrastrukturu i pametno vođenu sportsku politiku može dostići vrh svjetskog sporta.
Godina 2024. bila je izuzetno uspješna za slovenački sport. Na Olimpijskim igrama u Parizu takmičilo se čak 90 sportista i sportistkinja iz Slovenije, što je rekord za tu zemlju. Do sada je Slovenija osvojila 55 olimpijskih medalja, a prema broju medalja po glavi stanovnika, nalazi se među najuspješnijim nacijama svijeta. U isto vrijeme, pojedinci poput bicikliste Tadeja Pogačara i košarkaške zvijezde Luke Dončića predstavljaju vrhunske ambasadore slovenačkog sporta, kako na terenu, tako i van njega.
Uspjeh Slovenije nije slučajnost. On je rezultat decenijske posvećenosti sportu kao društvenoj vrijednosti i javnom interesu. Temelj slovenačkog modela nalazi se u obrazovnom sistemu, gdje profesori fizičkog vaspitanja prolaze petogodišnju specijalizaciju, a djeca imaju više sati fizičkog nego u većini evropskih zemalja.
Uz to, škole su direktno povezane sa sportskim klubovima, a funkcioniše i nacionalni sistem SLOfit, kojim se prati motorički razvoj svakog djeteta. Ovakav pristup omogućava ranu detekciju talenta i ciljano usmjeravanje djece ka sportovima u kojima mogu napredovati ali i pomoć onima kojima je fizička aktivnost neophodna za zdravlje.
Slovenija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja je sistematski povezala masovni rekreativni sport sa amaterskim i profesionalnim, omogućavajući postepeni razvoj sportiste kroz jasno strukturirane faze. Lokalne zajednice ulažu u infrastrukturu, klubovi su aktivni i u manjim sredinama, a država redovno finansira sportske projekte koji imaju za cilj podizanje zdravih stilova života i zajedničkog identiteta.
Sport u Sloveniji nije rezervisan za elitu. On je stil života, pristupačan, organizovan i dostupan svima. U zemlji sa tek nešto više od dva miliona stanovnika, broj sportista i sportskih volontera po glavi stanovnika među najvećima je u EU.
Iako je Pogačar fenomenalan pojedinac, njegova priča nije izuzetak, već dokaz da sportski sistem Slovenije funkcioniše. Njegov trener Jeroen Swart je istakao da je Pogačar od početka imao izuzetne fizičke predispozicije, ali i da se njegov napredak temelji na precizno strukturiranom radu, pažljivom treningu i podršci sistema.
Osvojivši u jednoj sezoni Giro d’Italia, Tour de France i Svjetsko prvenstvo tzv. “Trostruku krunu biciklizma”, Pogačar je ušao u istoriju. Ipak, ono što ga čini istinskim simbolom slovenskog sporta jeste njegova ljudskost, kolegijalnost i etički odnos prema takmičenju.“Pogačar je poster-boy sporta ne zato što pobjeđuje, već zato što nas uči kako se pobjeđuje s poštovanjem”, pišu svjetski mediji.
Slovenija je dokaz da se vrhunski sportski rezultati mogu postići i bez miliona stanovnika i glamuroznih budžeta, ukoliko postoji sistem, kontinuitet i društveni konsenzus da je sport javno dobro.
Za zemlje poput Crne Gore, koje takođe imaju bogatu sportsku tradiciju i veliki broj talentovanih mladih sportista, slovenački model može biti inspiracija za kreiranje održive sportske politik, od ulaganja u škole i infrastrukturu, preko masovne rekreacije, do organizovane podrške amaterskom i vrhunskom sportu.
U vremenu kada se zdravlje, zajedništvo i uspjeh sve više prepliću, sport može biti stub modernog društva, ako ga društvo tako i tretira.
ETOportal / Sportska redakcija