U savremenom društvu, gdje se tempo života ubrzava, a vrijeme za brigu o zdravlju sve više skraćuje, novi naučni nalazi donose ohrabrujuću poruku: za zdravlje vam nije potrebna duga i iscrpljujuća rutina u teretani – već samo minut napora. Sprintanje, ili tzv. intervali visokog intenziteta (HIIT), postaju ključ dugovječnosti i očuvanja vitalnosti, pokazuju brojna istraživanja.
Prema profesorki Katie Hirsch, ekspertkinji za nauku o vježbanju sa Univerziteta Južne Karoline, sprint od svega 15 do 60 sekundi – praćen laganim hodanjem – može značajno poboljšati kardiovaskularno zdravlje. Ova vrsta fizičke aktivnosti dokazano poboljšava sposobnost tijela da efikasnije koristi kiseonik, čime se direktno smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Iako sprintovi možda nisu najbrži način za gubljenje težine, njihov uticaj na metabolizam masti traje satima nakon završetka treninga. Tijelo se, usljed visoke potrošnje energije, adaptira na nove zahtjeve i pokreće niz korisnih procesa – poput povećanja mitohondrijske funkcije, poboljšanja insulinske osjetljivosti i smanjenja upalnih markera u krvi.
Kako starimo, prirodni gubitak mišićne mase i koštane gustine vodi do povećanog rizika od padova, preloma i gubitka pokretljivosti. Prema riječima profesorke Heather Vincent sa Univerziteta Florida, upravo vježbe snage i kratki eksplozivni napori, kao što su sprintovi, mogu imati presudnu ulogu u očuvanju skeletnog sistema. Sprintovi aktiviraju veliki broj mišićnih vlakana i mehaničkih opterećenja koja stimulišu rast i održavanje gustine kostiju.
Preporuka za građane
U kontekstu Crne Gore, gdje sve veći broj građana vodi sjedilački način života, a broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kontinuirano raste, uvođenje sprint-treninga u svakodnevnu praksu može donijeti višestruke koristi. S obzirom na prirodne terene, planinske staze i morsku obalu, Crna Gora ima izvanredne preduslove za primjenu HIIT metoda u prirodi, bez potrebe za skupom infrastrukturom.
Za većinu zdravih osoba, tri sprint sesije sedmično – svaka sa 4 do 6 sprintova od 20 do 40 sekundi – mogu dati izvanredne rezultate. Neophodno je prethodno zagrijavanje, kao i postepeno povećavanje intenziteta kako bi se spriječile povrede. Osobe sa hroničnim bolestima trebalo bi da se konsultuju sa ljekarom prije uključivanja u ovakav režim.
U svijetu u kojem dominiraju skupi fitnes programi i često nerealna očekivanja, jednostavna praksa kratkih sprintova nudi efikasan, pristupačan i naučno potvrđen put ka dugovječnosti i boljem zdravlju. Uključivanje ovakvih metoda u javnozdravstvene strategije moglo bi imati značajan uticaj na zdravlje nacije, naročito u zemljama poput Crne Gore, gdje se balans između modernog načina života i prirodnih resursa tek mora pronaći.
ETOportal / Prof. V. Marković