Manjinski akcionari nekadašnjeg industrijskog giganta „Radoje Dakić“ uputili su novi zahtjev predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, insistirajući na otvaranju kompletne dokumentacije u vezi sa otuđenjem imovine fabrike i naplatom ličnih dohodaka bivših radnika.
Prema njihovim navodima, riječ je o 3.340 akcionara sa pravom glasa, koji zajedno posjeduju 34,53 odsto vlasničkog udjela. Oni zahtijevaju da im se iz prodaje zemljišta i imovine u stečaju isplati 20 miliona eura, što smatraju njihovim zakonskim pravom, potvrđenim i odlukama Ustavnog suda Crne Gore i Evropskog suda za ljudska prava.
Akcionari upozoravaju da se ćutanje institucija i odsustvo reakcije mogu tumačiti kao „tihi državni udar“, jer se time, kako tvrde, ruši ustavni poredak i krši član 58 Ustava Crne Gore o pravu na imovinu, kao i član 1.6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.U svom obraćanju podsjetili su da je prije uvođenja stečaja, 19. decembra 2016. godine, od prodaje imovine dobijeno 12,65 miliona eura, dok je preostala vrijednost nepokretnosti procijenjena na 66,8 miliona. Uprkos tome, manjinski akcionari tvrde da njihova prava i dalje ostaju ignorisana, iako je dio presuda išao u njihovu korist.
Akcionari naglašavaju da ovo pitanje prevazilazi interes bivših radnika, jer se odnosi i na sve građane koji posjeduju vaučere emitenta „Radoje Dakić“ u stečaju a.d. Posebno ukazuju na to da se ignorisanjem njihovih zahtjeva šalje negativna poruka Evropskoj uniji, naročito u kontekstu obaveza Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.Kako navode, više puta su im na sastancima na nižem nivou obećavani razgovori sa premijerom i predsjednikom Skupštine, ali do toga nije došlo. Zbog toga najavljuju nastavak mirnih protesta svake srijede u 10 časova, ističući da će, ukoliko institucije ne reaguju, „pravdu tražiti na ulici“.
Ovaj slučaj otvara niz pitanja o pravnoj sigurnosti, poštovanju ustavnih garancija i kredibilitetu Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ako se ne nađe institucionalno rješenje, nezadovoljstvo manjinskih akcionara može prerasti u širu društvenu i političku krizu, sa ozbiljnim implikacijama po unutrašnju stabilnost i evropski put države.
ETOportal / V.M.