Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio je da bi eventualno diplomatsko rješenje rata u Ukrajini moglo uključivati ustupanje dijela ukrajinske teritorije, upoređujući potencijalni scenario sa iskustvom Finske nakon Drugog svjetskog rata.
„Koristim primjer Finske da pokažem kako su ratovi završavani. Nakon invazije Sovjetskog saveza, Finska je morala da ustupi deset odsto svoje teritorije, ali je zauzvrat dobila granice i bezbjednost. To su dileme pred kojima se Ukrajina, ali i mi svi zajedno, nalazimo“, rekao je Stoltenberg za Flamansku radio-televiziju.
Iako upozorava da kompromisi mogu biti neminovni, bivši čelnik Alijanse naglašava da Zapad mora nastaviti da pruža vojnu podršku Kijevu. Prema njegovim riječima, ključni cilj je da „cijena kontrole nad Ukrajinom postane previsoka“ za ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Ne možemo promijeniti Putinovo uvjerenje da kontroliše Ukrajinu, ali možemo promijeniti njegovu računicu. Vojna pomoć ostaje jedini način da ga natjeramo na pregovore o prihvatljivom ishodu“, poručio je Stoltenberg.
On je istakao i da će Evropa, SAD i NATO, bez obzira na trenutne okolnosti, u nekom trenutku morati ponovo da razgovaraju sa Moskvom. „Rusija je naš susjed i moramo da razgovaramo kako bismo izbjegli novu trku u naoružanju. Ali trenutno nije moguć značajan dijalog sa Putinom“, naglasio je.
Govoreći o transatlantskim odnosima, Stoltenberg se osvrnuo i na politički uticaj američkog predsjednika Donalda Trampa. Prema njegovim riječima, evropske zemlje ne bi smjele da ignorišu njegovu politiku, već da aktivno traže dijalog, čak i o temama oko kojih postoje neslaganja, poput trgovine.
Stoltenberg je zaključio da Evropa mora da poveća ulaganja u sopstvenu odbranu. „Na taj način ili pokazujemo SAD da se isplati ostati u NATO-u, ili, ako odluče da izađu, tada je to ulaganje još važnije“, ocijenio je bivši generalni sekretar Alijanse.
ETOportal / V.M.