Ljeto na primorju već godinama donosi mnogo više od morskih talasa i sunčanih dana. Za hiljade sezonskih radnika ono znači priliku za zaradu, radno iskustvo, pa i bijeg od nesigurnog tržišta rada. Ipak, koliko zapravo vrijedi jedan sezonski mjesec u Crnoj Gor, Hrvatskoj ili Srbiji.
Zarada sezonskog radnika, kako pokazuju podaci i iskustva iz regiona, najviše zavisi od lokacije, vrste posla, ali i samog poslodavca. Konobari, kuvari, sobarice i pomoćno osoblje u turizmu nalaze se na velikoj cijeni tokom ljetnjih mjeseci, ali razlika u primanjima zna biti značajna, čak i unutar iste države.
U najtraženijim crnogorskim destinacijama poput Budve, Kotora i Herceg Novog, konobari i kuvari sa iskustvom mogu mjesečno zaraditi između 700 i 1.200 eura, često uz obezbijeđen smještaj i tri obroka dnevno. To sezoncima predstavlja značajnu uštedu i motivaciju da dođu, čak i iz inostranstva.
Najtraženiji su radnici sa prethodnim iskustvom, posebno oni koji govore strane jezike i koji mogu raditi pod pritiskom. Ipak, uprkos solidnoj zaradi, mnogi upozoravaju da sezonski posao zna biti iscrpljujuć, bez slobodnog dana i uz 10-12 sati rada dnevno.
Hrvatska, kao članica EU i već etablirana turistička destinacija, nudi nešto veće plate. Konobari i kuvari sa iskustvom, posebno oni angažovani u Dubrovniku, Hvaru, Rovinju i drugim luksuznim destinacijama, zarađuju od 1.000 do 1.500 eura, dok šefovi smjena i bar-menedžeri nerijetko dobijaju i preko 2.000 eura mjesečno.
Osim plate, veliki motivator je i bakšiš, koji u pojedinim barovima i restoranima zna nadmašiti osnovnu zaradu. Hrvatski poslodavci često nude i ugovore, prijavu i dodatne beneficije, što nije uvijek slučaj u Crnoj Gori, posebno kod manjih privatnika.
Za poređenje, prosječna zarada ugostiteljskog radnika u Srbiji iznosi oko 75.000 dinara (oko 640 eura), dok je u Beogradu nešto viša – 98.600 dinara (oko 840 eura). Međutim, mnogi mladi iz unutrašnjosti Srbije jedva da dostignu 400–500 eura, i to često bez redovne prijave i doprinosa.
Ovakva situacija čini sezonski rad na primorju vrlo privlačnim, čak i uz visok intenzitet rada i sezonski karakter angažmana.
Sezonski rad u Crnoj Gori i Hrvatskoj ostaje finansijski isplativ, posebno za mlade i one bez stalnog zaposlenja. Ipak, razlika između rada u luksuznim lokacijama i manje poznatim mjestima, kao i razlika između države koja je članica EU i one koja nije, jasno se osjeća u visini primanja, ali i uslovima rada.
Ako se pitate gdje ćete raditi ovog ljeta, računajte i zaradu, ali i broj slobodnih dana. Jer ljeto u znoju i euru zna da bude i dobitak, ali i ozbiljan izazov.
ETOportal / V.M.