Vlada Švedske je najavila privremeno smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na hranu sa 12% na 6% od aprila 2026. do decembra 2027. godine. Ova mjera, koja ima za cilj podršku domaćinstvima suočenim sa visokim troškovima života, predstavlja značajan fiskalni potez u predizbornom budžetu. Prema procjenama, prosječna švedska porodica uštediće oko 6.500 švedskih kruna godišnje, dok će penzionerski par uštedjeti oko 4.400 kruna.
Uticaj na budžet i ekonomiju
Očekuje se da će smanjenje PDV-a na hranu koštati švedski budžet oko 16 milijardi kruna u 2026. godini i 21 milijardu kruna u 2027. godini. Iako je fiskalni deficit u Švedskoj planiran na 3,5% BDP-a za 2025. godinu, javni dug ostaje među najnižima u EU, oko 32% BDP-a.
Primjenjivost u Crnoj Gori
Crna Gora trenutno primjenjuje dvije snižene stope PDV-a: 7% na osnovne životne namirnice i 15% na određene usluge i proizvode. Međutim, Ministarstvo finansija Crne Gore je odbilo prijedloge za dodatno smanjenje PDV-a na hranu, navodeći da PDV nije ključni faktor u formiranju maloprodajnih cijena.Takođe, prethodne privremene mjere smanjenja PDV-a nisu dovele do očekivanog smanjenja cijena
Iako švedski model smanjenja PDV-a na hranu pokazuje dobre rezultate u zemljama sa stabilnijim fiskalnim okvirom, njegova primjena u Crnoj Gori u ovom trenutku nije realna. Trenutna fiskalna situacija, sa rastućim javnim dugom, ograničenim budžetskim rezervama i rastućim troškovima javne potrošnje, ne ostavlja prostor za dodatno smanjenje poreza bez značajnog povećanja fiskalnog deficita. Istovremeno, inflacija i pad kupovne moći građana čine da bi svaka privremena poreska olakšica bila simbolična i možda ne bi dovela do stvarnog olakšanja za domaćinstva. Ova situacija jasno pokazuje da je potrebna sveobuhvatna fiskalna i socijalna politika, koja bi dugoročno štitila kupovnu moć stanovništva, umjesto privremenih i neodrživih mjera.
ETOportal/N.G.