Godina 2024. ostaće zabilježena kao jedna od najsurovijih i najnestabilnijih u novijoj istoriji čovječanstva – prema podacima istraživačkih centara ACLED i Uppsala Conflict Data Programa, u najmanje 50 zemalja širom svijeta registrovano je 56 aktivnih oružanih sukoba, što je broj nezabilježen od 1946. godine, prve godine nakon kraja Drugog svjetskog rata.
Prema analizi britanskog Telegrapha, nasilje je postalo rasprostranjenije, smrtonosnije i složenije nego ikada ranije u poslijeratnoj eri. Samo u posljednje četiri godine – između 2020. i kraja 2024. – broj smrtnih slučajeva usljed oružanih sukoba premašio je 953.000, što je gotovo jednako broju poginulih između 2010. i 2019. godine, ali u duplo kraćem periodu.
Povećanje globalnog nasilja najviše se povezuje sa:
-
vojnim udarom u Mjanmaru (2021)
-
invazijom Rusije na Ukrajinu (2022)
-
ratom Izraela i Hamasa (2023–2024)
Prema podacima, najkrvaviji sukob u 2024. bio je rat u Ukrajini sa preko 67.000 poginulih, ali se, prema ACLED indeksu, našao tek na 14. mjestu po kompleksnosti, jer se radi o klasičnom državnom ratu sa ograničenim brojem aktera.
Za razliku od toga, sukob u Mjanmaru – koji se našao na drugom mjestu po kompleksnosti – karakteriše se pojavom stotina frakcija, pobunjeničkih grupa i lokalnih milicija, koje se neprestano reorganizuju, što dodatno komplikuje postizanje mira.
Prema ACLED-u, Pojas Gaze je proglašen za najopasnije mjesto na svijetu u 2024. godini, sa najmanje 35.000 poginulih, a više od 80% palestinskog stanovništva bilo je direktno izloženo sukobu. Iako Bliski istok i ranije bilježi visoke stepene smrtnosti (npr. Sirija od 2014. do 2019.), Gaza je u 2024. preuzela vrh liste po stepenu brutalnosti i ugroženosti civilnog stanovništva.
-
Evropa (zahvaljujući Ukrajini) čini 33% svih smrtnih slučajeva u sukobima u 2024.
-
Afrika (Sudan, DR Kongo, Etiopija…) – 27%
-
Bliski istok (Gaza, Jemen, Irak) – 19%
Organizacija Global Peace Index (GPI) rangirala je:
-
Palestinske teritorije: 145. mjesto (od 163 zemlje)
-
Mjanmar: 148. mjesto
-
Jemen: 163. mjesto – kao najmanje miroljubiva zemlja na svijetu
Siri Aas Rustad, direktorica istraživanja sa Instituta za mir u Oslu, upozorava da broj poginulih nije jedini relevantan pokazatelj ozbiljnosti sukoba. „Većina pogođenih ljudi nije ubijena – oni gube bolnice, škole, sigurnost hrane i osnovne uslove za život“, navodi Rustad.
Prema njenim podacima, broj ljudi koji žive u ratom pogođenim oblastima udvostručio se od 1990. godine i nastavlja da raste.
Rustad ističe da svijet trenutno prolazi kroz najintenzivniji period nasilja od kraja Hladnog rata. „Ušli smo u loš ciklus – ali svi sukobi jednog dana završavaju. Samo je pitanje kad i po koju cijenu“, zaključuje ona.
Svijet danas ne gori samo na jednom mjestu – puca se na sve strane, a kriza je višeslojna: vojne, političke, ekonomske i humanitarne dimenzije sukoba postaju sve isprepletenije. Ovo nije samo upozorenje za vojne analitičare – ovo je poziv na buđenje za cijelu svjetsku zajednicu.
Ako je svjetska bezbjednost zajednička odgovornost, onda je ćutanje saučesništvo, a neaktivnost – poraz razuma.
ETOportal / mr Vojislav Marković