U svijetu koji sve brže klizi ka digitalnoj budućnosti, gotovo da ne prođe dan a da ne čujemo za neku „zastrašujuću“ novu tehnologiju koja, navodno, prijeti da promijeni sve što znamo. Posljednja u nizu takvih vijesti je priča o elektronskim tetovažama koje će, kako se navodi, uskoro zamijeniti pametne telefone. Mnogi već zamišljaju scenarije iz distopijskih filmova, ljudi sa čipovima pod kožom, potpuni nadzor, gubitak slobode. Ali, gdje se završava istina, a gdje počinje manipulacija?
Za početak, da raščistimo osnovno: elektronske tetovaže nijesu naučna fantastika. One već postoje u eksperimentalnoj fazi. U pitanju su fleksibilni, provodljivi senzori, tanke trake koje se postavljaju na kožu i mogu pratiti zdravlje korisnika, temperaturu, rad srca, pa čak i nivo stresa. I da, ovi „uređaji“ se razvijaju da možda jednog dana mogu komunicirati s drugim tehnologijama, potencijalno i da zamijene funkcije današnjih pametnih telefona.
Bil Gejts, suosnivač Microsofta, jeste govorio o budućnosti u kojoj tehnologija može postati nevidljiva, gdje će komunikacija i pristup informacijama biti integrisani direktno u čovjekovo tijelo, kroz uređaje poput elektronskih tetovaža. Ali nije rekao da će se to desiti sjutra. Niti je pozvao na obavezno uvođenje bilo kakvih tetovaža, niti najavio kraj slobode. On je kao i mnogi naučnici i tehnolozi, govorio o mogućnostima.
Pa zašto onda ljudi paniče? Zašto se ova tema tako lako pretvori u teorije zavjere i „šokantne naslove“?
Zato što živimo u vremenu nepovjerenja. Ljudi su, s pravom, sve oprezniji prema velikim tehnološkim kompanijama koje znaju više o nama nego što znaju naše komšije. Zato što su ranije „inovacije“ često došle bez jasnih pravila i kontrole, pa sad plaćamo cijenu zloupotrebe ličnih podataka, prekomjernog nadzora i algoritamske manipulacije. I zato što je mnogo lakše kliknuti na naslov „Gejts želi da vas tetovira i prati“ nego otvoriti ozbiljnu analizu naučnog napretka.
Ali važno je napraviti razliku: nije svaka ideja odmah opasnost. Nauka napreduje jer traga, testira, ispituje. Nije sve što se izmisli odmah primjenljivo. I nije svaka tehnologija alat kontrole, ali svaka može to postati, ako se ne reguliše, ne prati i ne dovede u zakonske i etičke okvire.
Elektronske tetovaže, ako jednog dana budu komercijalizovane, mogle bi imati ogroman značaj za zdravstvo, da spasavaju živote ranim otkrivanjem bolesti, olakšavaju komunikaciju osobama s invaliditetom, pa i zamijene telefone za one koji to žele. Ali isto tako, ne smijemo zaboraviti da tehnologija, koliko god briljantna bila, nije sama po sebi dobra ili loša – to zavisi od ljudi koji je koriste i onih koji je kontrolišu.
U svijetu gdje su granice između nauke, kapitala i moći sve zamagljenije, važno je ne padati ni u nekritičku euforiju, ni u iracionalni strah. Nismo dužni da vjerujemo svemu, ali jesmo odgovorni da mislimo, provjeravamo, čitamo. I da razlikujemo nauku od senzacije.
Jer budućnost nije ni svijetla ni crna, ona je tačno onakva kakvu mi dozvolimo da bude.
ETOportal/Nataša Goleš