Najava američkog predsjednika Donalda Trampa da će „uvesti smrtnu kaznu za svako ubistvo u Vašingtonu“ izazvala je snažne reakcije pravnih stručnjaka i organizacija za ljudska prava. U pitanju je inicijativa koja ne samo da je kontroverzna, već i ozbiljno problematična sa aspekta američkog ustavnog sistema i podjele nadležnosti između saveznog i lokalnog nivoa vlasti.
Smrtna kazna u glavnom gradu SAD ukinuta je 1981. godine, a Kongres je 1992. potvrdio volju građana kada je odbacio mogućnost njenog ponovnog uvođenja. To jasno pokazuje da postoji demokratski legitimitet za njeno odsustvo. U tom smislu, najava predsjednika da bi jednostrano nametnuo smrtnu kaznu predstavlja ne samo politički izazov, već i ustavnopravnu dilemu.
Prema američkom ustavu, krivično pravo je prvenstveno u nadležnosti saveznih država i Distrikta Kolumbija, koji ima poseban status. Iako Kongres zadržava određeni nadzor nad Vašingtonom, predsjednik nema unilateralno ovlašćenje da mijenja krivične zakone lokalne zajednice. Jedino putem zakonodavne procedure u Kongresu može se izvršiti izmjena.
Administracija može tražiti smrtnu kaznu u federalnim slučajevima, na primjer za terorizam, špijunažu ili ubistvo federalnog službenika, ali nema ingerenciju nad lokalnim ubistvima koja spadaju pod jurisdikciju Distrikta Kolumbija. Stoga je Trampova izjava više politički signal njegovim pristalicama, nego realna pravna mogućnost.
Smrtna kazna je ukinuta ili suspendovana u većini saveznih država SAD, uz snažan pritisak organizacija za ljudska prava koje ukazuju na rizik od pogrešnih presuda i diskriminatorne primjene. Povratak smrtne kazne u Vašington značio bi ne samo korak unazad u zaštiti ljudskih prava, već i otvaranje konflikta sa međunarodnim obavezama SAD, uključujući i preporuke UN-a i Savjeta Evrope koje idu u pravcu njenog potpunog ukidanja.
Trampova najava se stoga mora posmatrati prvenstveno kao politički populizam usmjeren na biračko tijelo koje preferira „čvrstu ruku“ u borbi protiv kriminala. Međutim, pravno gledano, takva ideja teško može biti sprovedena bez kršenja osnovnih ustavnih principa i volje građana Vašingtona. Upozoravajuća poruka je jasna da upotreba smrtne kazne kao političkog oružja ne samo da urušava vladavinu prava, već i dovodi u pitanje kredibilitet demokratskog sistema u zemlji koja sebe predstavlja kao globalnog lidera u zaštiti ljudskih prava.
ETOportal / mr Vojislav Marković