Ubjedljiva pobjeda Donalda Trampa i Republikanske stranke na nedjeljnom glasanju u SAD-u signalizuje početak značajnih promjena u ključnim područjima politike, od imigracije do spoljnih odnosa, posebno prema Ukrajini. Međutim, ova pobjeda ima dublje značenje od konkretnih političkih tema. Ona predstavlja šire odbacivanje liberalnih vrijednosti od strane američkih glasača i promjenu u poimanju “slobodnog društva” koje je počelo da se oblikuje još od 1980-ih.
Kada je Tramp 2016. godine pobijedio na predsjedničkim izborima, mnogi su to smatrali izuzetkom. Protivnik mu je bio slab, a Tramp nije osvojio većinu glasova na nacionalnom nivou. Činilo se da će poslije četiri godine, kada je Džo Bajden preuzeo Bijelu kuću, stvari ponovo doći u “normalu”. Međutim, pobjeda Donalda Trampa u utorak pokazuje da je Bajdenovo predsjedništvo bila anomalija, a ne povratak stabilnosti. Tramp sada ne samo da predviđa da će ponovo osvojiti Bijelu kuću, već su republikanci vratili kontrolu nad Senatom, a očekuje se da zadrže i Predstavnički dom. S obzirom na njihovu većinu u Vrhovnom sudu, čini se da su na putu da preuzmu sve glavne grane vlasti u zemlji.
Ova nova politička stvarnost ne znači samo povratak na staro, već ukazuje na dublje promjene u temeljnim vrijednostima američke politike. Klasični liberalizam, koji je godinama bio osnovni okvir političkog djelovanja u SAD-u, sada je suočen s novim izazovima. Veći izazov dolazi od promjena u sociološkoj i političkoj osnovi političke moći u Americi. Radnička klasa, koja je bila marginalizovana u prethodnim godinama, sada se okreće desničarskim partijama, jer smatra da ljevičarske političke stranke više ne brane njihove interese. Demokrate su izgubile dodir sa svojom radničkom bazom i sada su postale partija koja dominira među obrazovanim urbanim profesionalcima. S druge strane, radnička klasa, kako u SAD-u, tako i u Evropi, okreće se desnici, jer smatra da su im interesi u većoj mjeri prepoznati.
Ove promjene nisu samo sociološke, već i političke prirode. Trampova pobjeda pokazuje da je “klasna pripadnost” postala važnija od rase ili etničke pripadnosti. Afroamerički i hispanski glasači, koji su tradicionalno podržavali demokrate, sada sve više podržavaju Trampa, posebno u radničkim slojevima. Oni su sve više skloni glasanju za političare koji obećavaju zaštitu radničkih interesa, a ne samo prava određenih manjinskih grupa, koje su u protekloj deceniji bile u fokusu progresivnih politika.
Na političkom planu, Tramp se protivi neoliberalizmu, ekonomskom modelu koji je dominirao globalnom ekonomijom u posljednjim decenijama. Njegova politika protekcionizma, koja podrazumijeva uvođenje visokih carina na robu proizvedenu u inostranstvu, postavlja ozbiljna pitanja o ekonomskim posljedicama. Povećanje carina, prema Trampu, trebalo bi da poveća konkurentnost američkih proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da bi to moglo imati negativne efekte na inflaciju, radna mjesta i međunarodnu trgovinu. Pored toga, Trampovi planovi u vezi s imigracijom, koji podrazumijevaju deportaciju miliona nelegalnih imigranata, mogli bi ozbiljno poremetiti američko društvo, pogotovo u industrijama koje se oslanjaju na imigrantsku radnu snagu.
S obzirom na sve ove promjene, Trampova pobjeda postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti liberalnih institucija u Americi. On ne želi samo da poništi neoliberalizam i progresivni liberalizam, već i da promijeni osnovne principe vladavine prava. Tokom kampanje, Tramp je često govorio o tome da će koristiti pravosudni sistem kako bi se obračunao s političkim protivnicima, a posebno s onima koje smatra odgovornima za njegovu prethodnu borbu s “dubokom državom”. Na međunarodnom planu, Trumpova pobjeda može imati ozbiljne posljedice po globalnu stabilnost. Jedan od najvažnijih gubitnika biće Ukrajina, koja se već suočava s padom američke podrške. Tramp je privatno prijetio povlačenjem iz NATO-a, što bi moglo ozbiljno ugroziti stabilnost tog saveza. Takođe, Trumpova sklonost da pravi dogovore s autoritarnim liderima, poput Sija Đinpinga, može dodatno oslabiti međunarodnu poziciju SAD-a.
Njegov drugi mandat, ako do njega dođe, sigurno će biti mnogo intenzivniji od prvog, jer će biti okružen timovima koji su sada mnogo bliži njegovoj političkoj agendi. Politika, koju je tokom prvog mandata usmjeravao prema zaštiti nacionalnih interesa, sada će imati još širi okvir. Tramp i republikanci su shvatili da je politika ostvarivanja ciljeva, a ne samo donošenja zakona, ključ za uspjeh.
Za Ameriku i svijet, predstojeće godine mogu donijeti značajne političke promjene. Da li će Tramp biti u stanju da sprovede svoju politiku, i kako će ona oblikovati globalni poredak, ostaje da se vidi. Ove promjene ne samo da izazivaju unutrašnje političke previranja, već mogu imati dalekosežne posljedice za cijeli svijet.