Voće i povrće na tržištu Evropske unije često izgledaju savršeno, ali iza blistavih paradajza i sjajnih paprika krije se ozbiljno pitanje — koliko su zaista sigurni za konzumaciju? Iako inspekcijski organi tvrde da su kontrole redovne i u skladu sa evropskim standardima, stručnjaci upozoravaju da laboratorijske analize kasne, a domaća proizvodnja nije uvijek adekvatno pod nadzorom.
Sistem kontrole postoji i uglavnom obuhvata uvoznu robu, koja je podložna obaveznoj analizi, a ukoliko ne zadovoljava standarde, pošiljka se vraća ili uništava. Međutim, problemi nastaju kod domaćih proizvođača i na lokalnim pijacama, gdje kontrole nisu dovoljno česte i detaljne. Zbog toga potrošači kupuju voće i povrće koje može biti tretirano nepoznatim hemikalijama ili uzgajano na način koji ne garantuje sigurnost i kvalitet.
Mnogi građani žale se na visok nivo cijena i slab kvalitet proizvoda, koji često nema ni ukus ni nutritivnu vrijednost. Na tržištu se sve više pojavljuju proizvodi koji su „plastični“ — lijepog izgleda, ali prazni iznutra, bez okusa i hranljivih materija.
Ovaj problem dodatno pogoršava činjenica da tržišta u razvoju nemaju oštre kontrole kao EU, što dovodi do pojave robe nižeg kvaliteta koja ne bi prošla u strožim zemljama. Sve to stavlja potrošače u nezavidan položaj, gdje često ne mogu biti sigurni šta jedu.
Da bi se poboljšala situacija, potrebna je bolja koordinacija inspekcijskih tijela, pravovremene i transparentne laboratorijske analize, kao i veća odgovornost proizvođača i trgovaca. Do tada, pitanje sigurnosti hrane ostaje izazov za potrošače širom Evrope.