Zagađenje vazduha finim česticama ubilo je gotovo 240.000 ljudi u Evropskoj uniji u 2022. godini, što predstavlja pad od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, stoji u izvještaju Evropske agencije za okolinu.
Agencija je procijenila da je bilo „najmanje 239.000“ smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti zagađenju iznad preporučenih nivoa PM2,5, najmanjim česticama koje se mogu udahnuti i koje su najopasnije za ljudsko zdravlje.
Broj umrlih od posljedica izloženosti štetnim česticama bio je najveći u Italiji, Poljskoj i Njemačkoj.
Na cijelom kontinentu brojka je pala u poređenju sa 2021. godinom, kada su čestice, koje mogu prodrijeti duboko u pluća, prouzrokovale preuranjenu smrt 253.000 ljudi.
Agencija je objavila da se generalno procijenjeni uticaj na zdravlje ljudi poboljšava u pogledu dugotrajne izloženosti trima ključnim zagađivačima vazduha – finim česticama, dušikovom dioksidu i ozonu.
Između 2005. i 2022. godine broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati PM2,5 pao je za 45 odsto, pa se Agencija nada da će se postići zacrtani cilj – smanjenje takvih smrtnih slučajeva za 55 odsto do 2030. godine.
U izvještaju stoji da je evidentirano 70.000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), naročito od posljedica cestovnog prometa i industrijske aktivnosti, te 48.000 preuranjenih smrti za koje je odgovorno udisanje dušikovog dioksida (NO2), uglavnom iz vozila i termoelektrana.
Agencija ne zbraja brojke, smatrajući da bi se u tom slučaju neki smrtni slučajevi brojili dvaput, ali ističe da zagađenje vazduha i dalje ostaje najveća ekološka prijetnja zdravlju Evropljana, prenosi “Index”.