Način čuvanja hrane može značajno uticati na njen nutritivni sastav. Iako zamrzavanje radi kasnijeg podgrijavanja obično ne dovodi do velikih promjena u nutritivnoj vrijednosti, sam proces može uzrokovati manji gubitak određenih hranljivih materija.
Prema podacima stručnih institucija, promjene u nutritivnom sastavu prilikom zamrzavanja zavise od vrste hrane i načina pripreme prije samog procesa. Hrana koja je prethodno blanširana ili kuvana često zadržava više hranljivih materija nego sirova.
Zamrzavanje izaziva formiranje kristala leda koji mogu oštetiti ćelijske zidove i dovesti do gubitka vitamina rastvorljivih u vodi, poput vitamina C i vitamina B. Ipak, ti gubici su uglavnom minimalni, a istraživanja pokazuju da pravilno zamrzavanje može biti jedna od najboljih metoda očuvanja hranljivih materija, jer usporava gubitak vitamina koji bi se brže dešavao da se hrana čuva na sobnoj temperaturi ili u frižideru.
Studije su pokazale da nema značajnih razlika između nutritivnog sastava svježeg, svježe zamrznutog i svježe čuvanog voća i povrća. Čak, u pojedinim slučajevima, zamrznuto povrće imalo je bolji nutritivni sastav od onog koje je nekoliko dana stajalo u frižideru. To znači da zamrznuta hrana može imati jednaku, pa čak i bolju nutritivnu vrijednost od hrane koja nije bila zamrznuta.
Pored samog zamrzavanja, važan je i način odmrzavanja i podgrijavanja. Preporučuju se metode poput kuvanja na pari, pripreme u mikrotalasnoj pećnici ili prženja na voku, jer se na taj način bolje čuvaju vitamini i minerali. Kuvanje na pari posebno se ističe jer smanjuje ispiranje vitamina rastvorljivih u vodi, što se često dešava kod klasičnog kuvanja.
Ako se pravilno sprovodi, zamrzavanje hrane predstavlja veoma efikasan način očuvanja nutritivnih vrijednosti, a odgovarajuće odmrzavanje i priprema dodatno pomažu da hrana zadrži svoje najbolje osobine.