Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, nedavno je izjavio da traži način da se rat s Rusijom okonča što je prije moguće, naglašavajući da bi Ukrajina, nakon što postane članica NATO-a, mogla diplomatskim putem povratiti teritorije koje su okupirali Rusi.
Ova izjava predstavlja značajan pomak u njegovom ranijem stavu, kada je tvrdio da će kraj rata zavisiti od toga hoće li Rusija vratiti okupirane ukrajinske teritorije.
U intervjuu za Stuarta Ramsaya, glavnog dopisnika Sky News-a, objavljenom 29. novembra, Zelenski je rekao da bi „vruća faza“ rata mogla biti okončana ako NATO ponudi sigurnosne garancije za teritoriju Ukrajine koja je trenutno pod kontrolom Kijeva.
Prema njegovim riječima, nakon toga bi Ukrajina mogla putem diplomatije pregovarati o povratku teritorija koje je Rusija okupirala. Ukrajinski predsjednik ponovio je svoj stav u intervjuu koji je u ponedjeljak objavila japanska novinska agencija Kyodo News.
“Ako želimo da zaustavimo ‘vruću fazu rata’, teritorija Ukrajine koju imamo pod kontrolom treba biti pod kišobranom NATO-a”, rekao je Zelenski za Sky News.
“Moramo to uraditi brzo. Onda Ukrajina putem diplomatskih sredstava može povratiti okupirane teritorije”, dodao je.
Za Sky News je rekao da je prekid vatre nužan kako bi se osiguralo da predsjednik Rusije, Vladimir Putin, neće pokušati zauzeti još veće dijelove ukrajinske teritorije.
Rusija je od 2014. godine okupirala gotovo 20% ukrajinske teritorije, uključujući Krim, koji je anektiran iste godine. Od februara 2022. godine, kada je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Rusija je zauzela velike dijelove Donjecka, Hersona, Luganska i Zaporižja, a u septembru 2022. godine najavila aneksiju tih regija.
Zelenski je u nedavnim intervjuima prvi put iznio plan o okončanju rata, u kojem povratak ukrajinske teritorije od Rusije nije nužan uslov.
Ranije je Zelenski naglašavao da, ako ruska aneksija ukrajinskih teritorija ne bude poništena, o mirovnom sporazumu neće biti ni riječi. U julu je za francuski list Le Monde rekao da bi okupirane teritorije mogle biti pripojene Rusiji, ali samo ako se to izglasa na slobodnom i poštenom referendumu. Međutim, za održavanje tih referenduma, Kijev bi morao vratiti teritorije pod svoju kontrolu.
U intervjuu za Kyodo News, Zelenski je rijetko priznao da će ukrajinskoj vojsci biti teško da vojnom snagom vrati teritorije koje je Rusija okupirala.
“Našoj vojsci nedostaje snage za to. To je istina”, rekao je Zelenski. “Moramo pronaći diplomatska rješenja.”
Njegove izjave uslijedile su nakon što je Donald Trump, čelnik republikanaca, pobijedio na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama prošlog mjeseca. Trumpov izbor označava moguću promjenu američkog pristupa Ukrajini.
SAD je, pod predsjednikom Josephom Bidenom, bio najveći pružatelj vojne pomoći Ukrajini. Prema podacima američkog State Departmenta, Washington je od februara 2022. godine poslao Ukrajini 64 milijarde dolara vojne pomoći. SAD je isporučio visoko precizna oružja, uključujući rakete dugog dometa ATACM, ali tek nedavno odobrio njihovu upotrebu na ruskoj teritoriji.
Trumpov mirovni plan za Ukrajinu je neizvjestan, a u Kijevu postoje strahovi da bi mogao smanjiti pomoć, ili je čak potpuno obustaviti. Bez pomoći SAD-a, ukrajinske snage bi se suočile s velikim teškoćama u ratu koji se intenzivira. U međuvremenu, ruske trupe zauzimaju sela na istoku Ukrajine, dok pokušavaju osvojiti industrijsku regiju Donbas.
Osim toga, ruske snage su ojačane sjevernokorejskim trupama koje su se pridružile na frontu, kažu Ukrajina, SAD i Južna Koreja.
Ash smatra da je ključni problem Ukrajine to što svaki mirovni sporazum mora osigurati teritoriju koja ostaje pod kontrolom Kijeva. “U suprotnom, Putin će to vidjeti kao priliku za ponovnu invaziju.”
Javno mnijenje u Ukrajini se, također, mijenja. Sve više Ukrajinaca želi brzi kraj rata, čak i ako to podrazumijeva ustupanje teritorija. Prema anketi Gallupa, objavljenoj 19. novembra, 52% Ukrajinaca želi da rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači da će Ukrajina morati popustiti u pogledu teritorija. Samo 38% želi da se Ukrajina “bore do pobjede”, što je dramatičan pad u odnosu na anketu iz 2022. godine, kada je to željelo 73% Ukrajinaca.
Kada je riječ o ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, posljednjih mjeseci Ukrajina vrši pritisak da što prije postane članica. Članstvo u vojnom savezu ključni je dio “mirovnog plana” Zelnskog.
Međutim, NATO saveznici su skeptični prema članstvu Ukrajine sve dok je u ratu s Rusijom, jer bi to značilo da bi cijeli savez odmah bio u ratu s tom zemljom.
Novoizabrani američki potpredsjednik J. D. Vance je u intervjuu za Shawn Ryan Show, objavljenom u septembru, iznio nekoliko detalja Trumpovog potencijalnog plana za okončanje rata u Ukrajini. Vance je rekao kako plan podrazumijeva da Rusija od Ukrajine dobije “garanciju neutralnosti”, što znači da Kijev neće pristupiti NATO-u. Keith Kellogg, Trumpov novoimenovani specijalni predstavnik za rusko-ukrajinski rat, još je u aprilu napisao da bi čelnici NATO-a trebali odgoditi članstvo Ukrajine kako bi uvjerili Putina da se uključi u mirovne pregovore.
ETOportal/V.M.