VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih nedjelja sve češće povezuje ambiciozni projekat američkog raketnog štita „Zlatna kupola“ sa potrebom da Sjedinjene Države preuzmu Grenland. Ipak, bezbjednosni stručnjaci tvrde da Vašington već ima sve što mu je potrebno na tom ostrvu, te da su Trampove tvrdnje više politička poruka nego realna vojna nužnost.
Šta je Zlatna kupola?
„Zlatna kupola“ (Golden Dome) je višeslojni raketni štit osmišljen da zaštiti SAD od balističkih, krstarećih i hipersoničnih projektila nove generacije. Projekat vrijedan oko 175 milijardi dolara, raspoređen tokom tri godine, oslanja se na modernu tehnologiju, prvenstveno na mrežu satelita sa senzorima i presretačima. Tramp ga predstavlja kao savremeni nastavak Reaganove inicijative iz osamdesetih, poznate kao „Ratovi zvijezda“.
Zašto Tramp povezuje Grenland i Zlatnu kupolu
Tramp tvrdi da je Grenland „od vitalnog značaja za nacionalnu bezbjednost SAD“ i „ključan za Zlatnu kupolu“. Ove poruke ponovio je i na društvenim mrežama, čime je dodatno zaoštrio odnose sa Danskom i uznemirio saveznike u NATO-u.
Međutim, vojni analitičari ističu da Grenland nije presudan za projekat. SAD već imaju sve što im je potrebno da razvijaju sistem, uključujući postojeće baze i sporazume sa Danskom.
Američka baza Pitufik
Glavno američko uporište na Grenlandu je baza Pitufik (ranije Tule). Na osnovu sporazuma iz 1951. godine, SAD imaju ovlašćenja da „grade, instaliraju, održavaju i upravljaju“ vojnim objektima na ostrvu. Pitufik igra ključnu ulogu u ranom upozorenju na raketne napade, nadzoru svemira i praćenju aktivnosti u arktičkom regionu. Stručnjaci napominju da bi eventualni dodatni radari, senzori ili presretači mogli biti postavljeni kroz saradnju sa Danskom, bez potrebe za preuzimanjem teritorije.
Grenland nije jedina opcija
Ukoliko bi dio raketnog štita bio baziran na kopnu, Grenland nije jedina moguća lokacija. Pentagon je razmatrao i Fort Drum u Njujorku te Aljasku kao potencijalne baze. Analitičari smatraju da Grenland ne nudi presudne tehničke prednosti za kopnene presretače u poređenju sa postojećim američkim bazama.
Zlatna kupola je prije svega svemirski projekat
Okosnica sistema biće sateliti u orbiti, sposobni da detektuju i uništavaju rakete odmah nakon lansiranja. To drastično smanjuje potrebu za dodatnim kopnenim teritorijama. Prema riječima bivših zvaničnika Pentagona, Grenland može imati određenu vrijednost, ali znatno manju nego u slučaju klasične kopnene arhitekture.
Arktik, geopolitika i politička poruka
Trampovo insistiranje na Grenlandu, prema analitičarima, više odražava geopolitičku strategiju nego tehničke zahtjeve. Arktik postaje sve važniji zbog klimatskih promjena, novih pomorskih ruta i rastuće konkurencije Rusije i Kine. Grenland ima simboličku i stratešku težinu, ali SAD već kroz postojeće baze i savezništva mogu razvijati „Zlatnu kupolu“ bez kršenja međunarodnog prava i ozbiljnih napetosti u NATO-u.
ETOportal