Naučnici su otkrili ključni regulator upale koji se aktivira u ranim fazama infekcije, podstičući proinflamatorni odgovor u tijelu kako bi se spriječila invazija patogena. Međutim, kako se infekcija povlači, ovaj sistem se povlači kako bi zaštitio zdrave ćelije od nepotrebnog oštećenja. Ovaj mehanizam povratnih informacija detaljno je objašnjen u novoj studiji objavljenoj 1. maja u časopisu Nature.
Potencijal za Razvoj Lijekova
Ako se sličan sistem povratnih informacija potvrdi u ljudskom organizmu, naučnici bi mogli razviti lijekove koji reguliraju ovaj proces. Na primjer, lijekovi usmjereni ka regulaciji upalnih odgovora u mozgu mogli bi imati značajnu primjenu u liječenju bolesti kao što su autoimune bolesti, u kojima je upala u osnovi patološkog procesa.
Kako Djeluje Regulator Upale?
Moždano stablo, koje povezuje glavni mozak s kičmenom moždinom i malim mozgom, ima ključnu ulogu u regulaciji nevoljnih funkcija poput disanja i rada srca. Naučnici su već znali da postoji bliska komunikacija između mozga i imunog sistema, ali do sada nije bilo jasno kako tačno moždano stablo utječe na ovu interakciju.
Uloga Vagusnog Nerva
Vagusni živac, koji je od presudne važnosti za kontrolu upalnih procesa, već je poznat po tome što utječe na nekoliko inflamatornih stanja, uključujući inflamatornu bolest crijeva i reumatoidni artritis. Ipak, odnos između moždanog stabla, vagusnog živca i imunog sistema ostao je misterija do sada.
Naučna Eksperimentacija i Rezultati
Kako bi razjasnili ovu povezanost, istraživači su stimulirali infekciju kod miševa koristeći bakterijske molekule koje obično izazivaju inflamatorni odgovor. Rezultati su pokazali da stimulacija određenih neurona u mozgu dovodi do smanjenja proinflamatornih molekula za gotovo 70%, dok se antiinflamatorni molekuli povećavaju skoro deset puta. Ovi nalazi sugeriraju da cNST neuroni mogu efikasno kontrolirati inflamatorni odgovor tijela na infekciju.
Pomak za Buduća Istraživanja
Iako su ovi nalazi obećavajući, potrebno je daljnje istraživanje kako bi se razumjelo kako tačno signali prolaze od moždanog stabla do imunih ćelija u ostatku tijela. Buduća istraživanja mogla bi istraživati kako mozak prepoznaje infekciju, da li može razlikovati različite tipove infekcija i kako razvija „pamćenje“ na infekciju, što bi moglo biti ključno za prevenciju ponovnih infekcija.
Ova otkrića otvaraju nove mogućnosti za razvoj terapija koje bi mogle prepoznati i kontrolirati upalne procese na nivou centralnog nervnog sistema, nudeći potencijal za liječenje širokog spektra inflamatornih bolesti.