Vještačka inteligencija (AI) na današnjem nivou uglavnom se bazira na prethodnom ljudskom znanju. Na primjer, aplikacije poput „CHATGPT“ ne stvaraju nova saznanja, već preradjuju informacije koje su već zapisane. Međutim, predviđa se da će AI uskoro doneti nova otkrića, posebno u oblastima poput matematike, hemije i fizike. Marko Grobelnik, stručnjak za AI iz Slovenije, navodi da bi se ovakav napredak mogao ostvariti u narednih pet godina.
Grobelnik, koji je i rukovodilac Odeljenja za vještačku inteligenciju na ljubljanskom Institutu „Jožef Stefan“ i izvršni direktor „Quintelligence“, ističe da AI već 25 godina čini deo svakodnevnog života. Svaki put kada koristimo telefon ili internet, AI je uključena – od prepoznavanja glasa do preporuka na internetu. Prošle godine AI je napravila veliki napredak u razumijevanju teksta, što je dovelo do revolucije u ovoj tehnologiji.
Međutim, kako AI postaje sve prisutnija, pojavljuju se i etičke dileme. Grobelnik smatra da je najveća opasnost to što tehnologija omogućava da trošak proizvodnje nečega bude skoro nula. To znači da može biti korišćena i za dobro i za loše. Može se praviti manipulativne slike, ali i korisni informativni tekstovi. AI je postala alat koji može pomoći u obrazovanju, ali i omogućiti prevaru.
Grobelnik smatra da regulativa ne može pratiti brzinu razvoja AI. Evropska unija je već donela AI akt, ali će on biti primijenjen tek za nekoliko godina, što znači da bi mogao biti već prevaziđen u trenutku kada stupi na snagu.
Prvi pravci razvoja AI odnose se na stvaranje AI agenata, softverskih sistema koji se mogu prilagođavati spoljnim okolnostima. Grobelnik predviđa da će u budućnosti AI agenti biti u stanju da rješavaju veoma složene zadatke, stvarajući nove mogućnosti za poslovanje i inovacije. Međutim, sa povećanjem autonomije AI, raste i rizik od etičkih problema, naročito u oblastima poput autonomnih automobila i medicine.
Iako AI može rješavati globalne probleme poput klimatskih promjena ili ubrzati razvoj ljekova, postoje i negativne strane. Erozija povjerenja u medije zbog mogućnosti pravljenja „dip fejk“ snimaka samo je jedan od izazova. Grobelnik ističe da se AI već koristi u rješavanju velikih problema, ali da je ključno da ljudi donose odgovorne odluke o tome kako će koristiti ovu tehnologiju u budućnosti.
Izvor: nin.rs