Brisel, zvanično „glavni grad Evrope“, suočava se s ozbiljnom krizom – političkom, ekonomskom i bezbjednosnom. Bez formirane vlade već devet mjeseci, glavni grad Belgije tone u paralizu. U međuvremenu, svakodnevni troškovi rasta deficita iznose čak četiri miliona eura, dok se istovremeno bilježi porast nasilja, posebno u narko obračunima koji potresaju centar grada.
Prema pisanju renomiranog portala Politico, od početka godine zabilježeno je 11 pucnjava, sa dvoje poginulih i četvoro ranjenih. Scene koje su do prije nekoliko godina bile nezamislive, sada su svakodnevica. U samom srcu evropskih institucija, Brisel djeluje politički slomljeno i bez kontrole.
Belgija je poznata po kompleksnoj državnoj strukturi sa tri regije: Flandrijom, Valonijom i Briselskom regijom. I dok svaka ima svoju vladu, Brisel je dodatno podijeljen na 19 opština, od kojih svaka ima svog gradonačelnika i sopstvenu lokalnu policijsku upravu – ukupno šest policijskih snaga u jednom gradu. Umjesto saradnje, prevladava fragmentacija i političko nadmudrivanje.
Dok se Brisel bori s finansijskom krizom – javni dug prelazi 14 milijardi eura, a očekuje se da će porasti za dodatnih 1,6 milijardi u ovoj godini – subvencije za nevladine organizacije, kulturne projekte i socijalne servise su zamrznute. Javni sektor trpi ozbiljne posljedice.
Kriminal, posebno povezan s narko-bandom, bilježi dramatičan porast. Belgijska savezna vlada predlaže ujedinjenje policijskih snaga u Briselu kako bi se povećala efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala. Međutim, lokalni političari oštro se protive ovom prijedlogu, tvrdeći da je ključni problem nedostatak sredstava, a ne kompleksna struktura.
Brisel je grad kontrasta. Sa jedne strane – raskošne zgrade evropskih institucija, trgovi puni turista, čokolade i piva. Sa druge – nered, kriminal i politički zastoj. I dok svijet u njemu vidi simbol evropskog jedinstva, njegovi građani vide simbol nefunkcionalnosti.
Ako belgijski političari ne preuzmu odgovornost, ukrupne policijske snage, stabilizuju budžet i formiraju funkcionalnu vladu, Brisel bi mogao postati više upozorenje nego uzor – i sebi i Evropi.
ETOportal