Decenijama su trgovački centri u Sjedinjenim Američkim Državama, a zatim i u Evropi, predstavljali više od samih mjesta kupovine, bili su simbol srednje klase, društveni centri, prostori rituala, identiteta i svakodnevice. Danas se ta slika ubrzano urušava pred očima javnosti dok se nekadašnje šoping meke suočavaju sa dramatičnim padom prometa, gubitkom funkcije i konačnim zatvaranjem.
U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka izgrađeno je oko 2.500 velikih trgovačkih centara u SAD-u, koji su redefinisali urbanizam i pomjerili društveni život iz gradskih jezgara ka periferiji. Od tog broja do danas je oko 1.600 objekata zatvoreno, dok analize upozoravaju da je čak 87 odsto preostalih 900 centara suočeno sa ozbiljnom prijetnjom gašenja u narednoj deceniji. Prelomni trenutak za ovaj model poslovanja dogodio se nakon globalne ekonomske krize 2008. godine, koja je razorila potrošačku sigurnost, dok je istovremeno eksplozivan rast e-trgovine, započet razvojem Amazona, PayPala, Tik-Toka i pametnih telefona, trajno je promijenio navike kupaca i potkopao osnovu trgovačkih centara, konstantni pješački promet.
Model gradnje na jeftinom zemljištu na rubovima gradova dodatno je ubrzao propadanje, jer je svaki novi, veći i udaljeniji centar povlačio stanovništvo u novi prsten urbanog širenja, ostavljajući prethodne objekte bez ekonomske i društvene baze. To je rezultiralo spiralom napuštanja, pada vrijednosti nekretnina i odlaska zakupaca. Slični procesi danas su vidljivi i širom Evrope, gdje veliki trgovački kompleksi gube značaj pod pritiskom online kupovine, inflacije, rasta troškova zakupa i promijenjenih životnih stilova. Sve češće se prenamjenjuju u škole, zdravstvene ustanove, skladišta ili logističke centre, što simbolično označava kraj jedne epohe potrošačke kulture.
Nekada su trgovački centri bili mjesta susreta, socijalizacije i osjećaja pripadnosti, dok su danas digitalne platforme preuzele njihovu ulogu, zamjenjujući fizičke prostore virtuelnim. Subotnje šetnje atrijima zamijenjene su klikovima i dostavama na kućnu adresu.
Perspektiva za naredni period ostaje sumorna ukoliko se ovi kompleksi ne transformišu u multifunkcionalne urbane cjeline koje kombinuju stanovanje, usluge, kulturu i javni prostor. Bez dubinske promjene koncepta, trgovački centri kakve smo poznavali sve više postaju spomenici jednoj potrošačkoj iluziji prošlog vijeka i nijemi svjedoci promjene načina na koji društva danas žive, kupuju i komuniciraju.
ETOportal / V.M.