Crna Gora, zemlja koja se u velikoj mjeri oslanja na turizam i poljoprivredu, suočava se sa ozbiljnim izazovima koji mogu dugoročno ugroziti njenu ekonomsku stabilnost. Dvije ključne privredne grane – turizam i poljoprivreda, koje se često nazivaju „privredama otvorenog neba“ – zavise od klimatskih uslova, dok globalna ekonomska kriza dodatno pogoršava situaciju.
Zimska sezona 2025. godine bila je posebno teška za skijališta u Crnoj Gori. Loši vremenski uslovi, manjak sniježnih padavina i relativno topla zima, u kombinaciji sa slabijom potražnjom tokom prazničnih meseci, doveli su do smanjenih prihoda. Zbog toga, skijališta, koja su ključna za turističku ponudu u planinskim regionima, nemaju dovoljno sredstava da isplate zarade zaposlenima, što je izazvalo zabrinutost među radnicima i sindikatima.
Ovaj problem nije samo ekonomske prirode, već i socijalne, jer su radna mjesta na skijalištima uglavnom sezonska, a broj zaposlenih značajno raste u zimskim mjesecima. Ako ovakvi trendovi nastave da se ponavljaju, može doći do ozbiljnih problema sa zapošljavanjem i socijalnom stabilnošću, naročito u manjim planinskim sredinama koje su u velikoj mjeri zavisne od turizma.
Sa druge strane, poljoprivreda, još jedna vitalna grana za crnogorsku privredu, suočava se sa sličnim problemima. Produženo zimsko vrijeme, praćeno kašnjenjem u početku proljećnih radova, dovodi do opasnosti od smanjenih prinosa. To može značajno uticati na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, čime se povećava zavisnost Crne Gore od uvoza hrane.
Klimatske promjene postavljaju nove izazove za poljoprivredne proizvođače. Uzimajući u obzir da mnoge poljoprivredne grane zavise od vremenskih uslova, duže suše, nepredvidive padavine i ekstremne temperature mogu smanjiti prinos i povećati troškove proizvodnje, čime se otežava konkurentnost crnogorskih proizvoda na tržištu.
Obje ove privredne grane nijesu samo od vitalnog značaja za crnogorsku ekonomiju, već i za identitet zemlje. Međutim, klimatske promjene i globalna ekonomska kriza postavljaju pitanje njihove dugoročne održivosti. Bez strateškog odgovora na ove izazove, Crna Gora se može naći u situaciji gdje njene osnovne ekonomske grane ne mogu ostvariti značajan rast ili napredak.
Klimatske promjene, koje već utiču na sve sfere života, postaju ključni faktor u procjeni budućnosti ovih industrija. Turizam, koji se u velikoj mjeri oslanja na sniježne uslove zimi i na poljoprivrednu proizvodnju tokom ljeta, postaje ranjiviji nego ikad. Smanjenje sniježnih padavina, kao i promjene u agrikulturnim ciklusima, znači da je Crna Gora izložena opasnosti da izgubi konkurentske prednosti koje su je godinama činile atraktivnom turističkom i poljoprivrednom destinacijom.
Projekcija ljetnje turističke sezone 2025. godine u Crnoj Gori suočiče se se sa brojnim izazovima , koji obuhvataju kako obalu, tako i planinske destinacije. Klimatske promjene, globalna ekonomska kriza, te problem sa nedostatkom lokalne radne snage mogli bi značajno uticati na posjetu i kvalitet usluge u crnogorskim turističkim destinacijama.
Klimatske promene imaju direktan uticaj na ljetnju turističku sezonu. Povećanje temperatura, suša i ekstremne vremenske prilike postaju sve češće, što utiče na sve segmente turizma, naročito na obalu i planine.
Povećanje temperature mora može smanjiti atraktivnost morskih destinacija, posebno u periodima kada su temperature previsoke za udoban boravak. Takođe, klimatske promjene mogu uticati na kvalitet mora, smanjujući bistrinu i povećavajući mogućnost za algalna cvetanja mora, što direktno utiče na kvalitet kupanja.
U planinskim područjima, koje se oslanjaju na ljletnje posjete, klimatske promjene mogu dovesti do kraćih sezona. Više ljetnje temperature i česte kiše mogu ometati pristup određenim planinskim stazama. Dugoročno, ove promjene mogu značajno uticati na infrastrukturu, koja zavisi od stabilnih vremenskih uslova za planinarenje, biciklizam i druge aktivnosti na otvorenom.
Globalna ekonomska kriza, koja uključuje inflaciju, visoke cijene energenata i smanjenje kupovne moći potrošača, takođe će imati uticaja na turističke tokove. Turisti iz zemalja poput Rusije, Velike Britanije i EU mogli bi smanjiti svoja putovanja zbog rasta troškova, što će smanjiti ukupnu posjetu Crnoj Gori.
Zbog visoke inflacije, povećanja cijena goriva i opštih troškova, turisti će biti oprezniji u svojim odlukama o destinacijama, a Crna Gora će biti suočena sa konkurencijom iz drugih zemalja koje nude slične uslove po nižim cijenama. Posetioci iz zemalja koje su direktno pogođene krizom, poput Velike Britanije ili EU, mogli bi smanjiti broj posjeta. Nizak kurs eura u odnosu na druge valute može učiniti Crnu Goru manje atraktivnom za strane turiste.
Jedan od ključnih izazova za crnogorsku turističku industriju je nedostatak lokalne radne snage. Problem se pogoršava svake godine, jer mnogi lokalni radnici napuštaju turističke sektore zbog niskih plata i teških radnih uslova.
Dovođenje sezonskih radnika iz inostranstva postaje nužnost kako bi se kompenzovao manjak radne snage. Sezonski radnici iz zemalja poput Indije, Filipina, Pakistana i Kube mogu pomoći da se održi nivo usluge, ali njihov dolazak nosi sa sobom i izazove. Sezonski radnici iz drugih zemalja mogu se suočiti sa problemima integracije, jer im je često potrebno vrijeme da se adaptiraju na radne uslove i jezičke barijere. Njihova obuka može biti vremenski zahtjevna, stvarajući dodatni pritisak na poslodavce.
Troškovi dovođenja sezonskih radnika iz inostranstva mogu povećati ukupne troškove turističkih objekata, jer su povezani sa vizama, smještajem i drugim administrativnim troškovima.
Iako se Crna Gora suočava sa značajnim izazovima u ljetnjoj turističkoj sezoni, postoje i mogućnosti za prilagođavanje i dugoročni razvoj. Potrebno je investirati u održive turističke prakse koje uključuju ekološki prihvatljive strategije za obalu i planine, kao i inovacije u sektoru ugostiteljstva i smeštaja. Adaptacija na klimatske promjene, poput razvoja infrastrukture otpornije na vremenske ekstreme i promovisanje ekoturizma, mogla bi pomoći Crnoj Gori da zadrži konkurentske prednosti u regionu.
Takođe, diverzifikacija tržišta, uz naglasak na tržišta sa višom kupovnom moći, mogla bi smanjiti zavisnost od zapadnoevropskih turista, koji su najviše pogođeni krizom. Nedostatak lokalne radne snage može biti kompenzovan kroz efikasnu obuku i integraciju sezonskih radnika iz inostranstva, ali i kroz ulaganje u dugoročne strategije za poboljšanje radnih uslova i plata za domaće radnike, čime bi se smanjila zavisnost od stranih sezonskih radnika.
Samo kroz integraciju savremenih rješenja i povećanje otpornosti na promjene, Crna Gora može osigurati dugoročnu stabilnost svojih ključnih privrednih sektora.
ETOportal/ mr Vojislav Marković