Kako temperature počinju da padaju, jesen donosi specifične izazove za srčane bolesnike. Nagle promjene vremena, posebno nagla zahlađenja, mogu značajno da utiču na kardiovaskularni sistem, objašnjava poznati kardiolog.
Ukoliko u roku od nekoliko dana temperatura padne za 10-15 stepeni, krvni sudovi se stegnu, a pritisak raste. Organizam se brani od hladnoće tako što steže krvne sudove i to može da izazove skokove pritiska, kaže kardiolog prim. dr Živan Dimitrijević.
Posebno su ugroženi oni čiji je pritisak nestabilan, a prema rečima kardiologa, najveći problemi nastaju kod osoba koje su fizički nepripremljene i psihološki osjetljive.
– Neurotičari, kako ih stariji ljekari nazivaju, odnosno osobe koje se lako iznerviraju, često reaguju burnije na promjene vremena. Kod njih dolazi do značajnijih oscilacija pritiska koji s naglim zahlađenjem može da skoči i na 180 – objašnjava doktor.
Osobe koje su fizički aktivne bolje podnose promjene vremena, jer kretanje ne utiče samo na mišiće, već i na regulaciju pritiska.
Iz toplog u hladno
Kada je riječ o ekstremnim vremenskim uslovima, srce ne voli ni preteranu hladnoću ni velike vrućine.
– Ekstremi ne prijaju srcu, ali čini se da toplota manje opterećuje organizam. Nagla promjena temperature, bilo da je riječ o ulasku u previše ohlađenu prostoriju ljeti (zato klime nisu dobre) ili izlasku na hladan vazduh zimi, može da dovede do refleksnog sužavanja krvnih sudova, što povećava pritisak i opterećuje srčani mišić – kaže on i podseća da iz istog razloga srce može da stane onima koji (ljeti) skoče u ledenu vodu.
Doze ljekova u jesen i proljeće
Svake jeseni, posebno krajem septembra, ljekari primećuju porast pacijenata koji se žale na povišen pritisak, dodaje.
– Tokom jeseni povećavamo doze ljekova kod pacijenata sa hipertenzijom, dok u proljeće te iste doze smanjujemo. Ovo je ciklični proces povezan sa promjenama temperature.
Ko je posebno ugrožen?
Svima koji imaju problema sa pritiskom kardiolog savjetuje da redovno prate svoje stanje, a stariji pacijenti bi trebalo da izbjegavaju veće fizičke napore dok se organizam ne prilagodi smjeni godišnjih doba, što traje nekoliko nedelja.
– Promjene vremena mogu da potenciraju aritmije kod pacijenata koji već imaju srčane tegobe, a posebno su ugroženi oni sa srčanom slabošću. Za ove pacijente svakodnevne aktivnosti su u redu, ali treba izbjegavati pretjerane napore – upozorava.
Ukoliko primetite da s jeseni ne možete da se skoncentišete, da su vam misli konfuzne, a da vam pritisak skače, obevezno posetite ljekara.
– Pacijent uglavnom zna šta mu je, ljekari samo treba ga pažljivo saslušaju. Često je i sam taj razgovor ljekovit i rasterćujuć. Kada nakon jednog takvog razgovora ponovo izmjerimo pritisak, on je obično za 20 jedinca niži – poručuje naš sagovornik.
Izvor: Kurir.rs