Danas djeca ulaze u digitalni svijet u mlađem uzrastu nego ikada ranije, pri čemu svakih pola sekunde jedno dijete pristupi internetu širom svijeta, pa stručnjaci upozoravaju da ih takve navike izlažu ozbiljnim rizicima.
Nedavna studija istraživačkog centra Young & Resilient Research Centre na Univerzitetu u zapadnom Sidneju, u Australiji, i nevladine organizacije Spasimo djecu (Save the Children) otkrila je da djeca, posebno oni iz porodica sa niskim primanjima, imaju 35 odsto manje šanse da blokiraju neprikladne ili neželjene zahtjeve stranaca.
Kada se takvi ljudi ne prijavljuju ili ne blokiraju, djeca se izlažu većem riziku od budućeg neželjenog kontakta, navedeno je u studiji.
- Kada djetetu dozvoliti mobilni telefon
- Četiri savjeta kako da razgovarate sa djecom o ponašanju na internetu
Prema novom pravnom aktu pod nazivom Zakon o bezbednosti na internetu u Velikoj Britaniji, tehnološke kompanije biće obavezne da preduzmu konkretnije mjere kako bi osigurale bezbjednost djece u digitalnom svetu.
Ali nova pravila neće stupiti na snagu pre 2025. godine, a kritičari kažu da nisu dovoljno sveobuhvatna.
Slične mere su sprovele mnoge zemlje širom sveta.
Dakle, kako možete da obezbedite bezbjednost vaše djece i šta su uradile vlade i kompanije da im pruže bolju zaštitu?
Koliko vremena djeca provode na internetu i koji su rizici?
Djeca provode više vremena na internetu nego ikada ranije, a svakih pola sekunde po djete širom sveta prvi put posjeti internet, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija (UN).
Mladi su pokretačka snaga globalne povezanosti, pokazuju podaci, pri čemu 79 odsto mladih uzrasta između 15 i 24 godine je bilo na internetu u 2023. godini, u poređenju sa 65 odsto ostatka svjetske populacije.
„Djeca odrastaju na internetu i potrebna im je podrška da se bezbjedno kreću u njihovom digitalnom okruženju koje se stalno mijenja“, kaže Amanda Tird, kodirektorka istraživačkog centra Young and Resilient Research Centre u Sidneju.
Zavisnost od društvenih mreža i izgubljeno djetinjstvo
Prema istraživanju Dječjeg fonda Ujedinjenih nacija, Unicefa, više od trećine mladih u 30 zemalja je izloženo digitalnom nasilju, zbog čega svaki peti ne ide u školu.
Postoji zabrinutost zbog izloženosti mladih govoru mržnje, nasilnom sadržaju i vrbovanju koje vrše ekstremističke grupe, kao i zbog dezinformacija i teorija zavjera koje se mogu vidjeti na digitalnim platformama.
Međutim, „najalarmantnija je prijetnja od seksualne eksploatacije i zlostavljanja na internetu“, navodi Unicef.
„Nikada seksualnim prestupnicima nije bilo lakše da stupe u vezu sa njihovim potencijalnim žrtvama, podijele slike i podstaknu druge da počine krivična djela“, naglašava Unicef.
Oko 80 odsto djece u 25 zemalja izjavilo je da osjećaju da su u opasnosti od seksualnog zlostavljanja ili eksploatacije na internetu“.
Koje vrste roditeljskih kontrola su dostupne na internetu?
Iako su dostupni alati za roditeljske kontrole djece, koji su napravljeni da blokiraju i filtriraju uznemirujuće i neprikladne sadržaje, istraživanja pokazuju da ih roditelji ne koriste mnogo.
Globalno istraživanje Global Kids Online sprovedeno 2019. godine pokazalo je da roditelji djece uzrasta od devet do 17 godina više vole da sa njima pregovaraju ili uvode pravila i ograničenja nego da koriste dostupne tehničke alate.
Studija je pokazala da postoje kulturološke razlike, i da roditelji u bogatijim evropskim i južnoameričkim zemljama uglavnom razgovaraju sa njihovom djecom, dok oni u Gani, na Filipinima i u Južnoafričkoj Republici uvode ograničenja.
Međutim, alati za kontrolu djece na njihovim telefonima i drugim uređajima se izuzetno malo koriste, a u zemljama obuhvaćenih istraživanjem, primjenjuje ih manje od tri odsto roditelja.
Organizacija za bezbjednost djece na internetu Internet Matters koju je osnovalo nekoliko velikih internet kompanija sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), ima spisak dostupnih roditeljskih kontrola i korak po korak vodiče za njihovu upotrebu.
Na primer, roditelji koji žele da umanje mogućnost da njihova djeca vide neprikladan sadržaj na Jutjubu – jednoj od najpopularnijih platformi za mlade na svijetu uz TikTok – mogu da ga podese na „dječju“ verziju koja filtrira sadržaje za odrasle.
Za stariju djecu koja koriste glavni sajt, roditelji mogu da podese nadzor na nalozima koji im omogućavaju da kontrolišu sajtove koje njihova djeca posećuju.
Nadzor takođe može da se podesi na Fejsbuk mesindžeru (servis za razmjenu trenutnih poruka koji omogućava tekstualnu i govornu komunikaciju), preko njegovog Porodičnog centra.
TikTok kaže da funkcija porodičnog uparivanje omogućava roditeljima da obezbjede privatnost naloga tinejdžera.
Roditeljske kontrole koje su dostupne na Instagramu omogućavaju podešavanje dnevnih vremenskih ograničenja, zakazivanje pauza i prikazuju naloge koje su njihova djeca prijavila.
Koje roditeljske kontrole postoje na mobilnim telefonima i konzolama?
Android i Epl telefoni i tableti imaju aplikacije i sisteme koje roditelji mogu da koriste.
Ovi alati mogu da blokiraju ili ograniče pristup određenim aplikacijama, onemoguće eksplicitni sadržaj, spriječe kupovinu i nadgledaju pretrage na internetu.
Epl ima alatku Screen Time za ograničenje upotrebe uređaja, Gugl nudi roditeljsku kontrolu Family Link kojom se podešavaju uređaji djece, a slične aplikacije su dostupne i kod programera trećih strana.
Platforme za video striming kao što je Netfliks imaju roditeljske kontrole za filtriranje sadržaja, a podešavanja konzole za igre omogućavaju roditeljima da odaberu igre koje su odgovarajuće za uzrast njihove djece kao i da upravljaju kupovinom tokom igranja igrica.
Ove kontrole, u zavisnosti od zemnje i pružaoca usluga, dostupne su u pretplatama za širokopojasni internet i TV pakete.
Kako treba da razgovarate sa vašom djecom o bezbjednosti na internetu?
Takođe je važno razgovarati sa djecom o bezbjednosti na internetu i zanimati se za ono što rade u digitalnom svijetu, kaže dobrotvorna organizacija za zaštitu djece Nacionalno društvo za sprečavanje okrutnosti prema djeci iz Velike Britanije.
Organizacija preporučuje da se o tome razgovora kao i o drugim redovnim dnevnim temama, kao na primer kako je bilo u školi, što djeci može olakšati da govore o svim problemima koji ih tište.
„Najgora stvar je mladoj osobi reći: ‘Ne možeš ovo da gledaš'“, kaže za BBC profesor Alan Vudvord, stručnjak za računarsku bezbjednost na britanskom Univerzitetu u Sariju.
„Oni će pronaći načine da to učine, bilo preko VPN-a (virtuelna privatna mreža) ili će se prijaviti koristeći tuđe podatke“.
Šta preduzimaju vlade širom svijeta?
Poslednjih godina, regulatorna tijela širom svijeta su pojačala primjenu zakona o zaštiti podataka o ličnosti kako bi zaštitila maloljetnike na internetu, a zakonodavci i dalje rade na ovom pitanju.
Međutim, dok su mnogi od njih „saglasni da je potrebno više zakona o privatnosti i bezbjednosti na internetu radi zaštite maloljetnika, zemlje imaju različite pristupe ovom zajedničkom cilju“, kažu u Međunarodnom udruženju stručnjaka za zaštitu privatnosti.
Na primjer, u Velikoj Britaniji i Kaliforniji, kompanije su obavezne da njihove usluge budu napravljene tako da proaktivno štite privatnost i bezbjednost maloljetnika.
„Pridružite nam se i pripremite se“, poručila je velikim tehnološkim kompanijama britanska ministarka za nauku, inovacije i tehnologiju Mišel Donelan.
„Ne čekajte primjenu zakona i velike novčane kazne – ispunite vaše obaveze i odmah reagujte“.
Neki američki zakoni zahtevaju roditeljsko odobrenje za pristup djece internetu.
Američki zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu iz 1998. godine zabranjuje dobavljačima onlajn usluga da obrađuju određene podatke maloljetnika bez saglasnosti roditelja.
Zakoni koji su nedavno usvojeni u saveznima državama Arkanzasu, Luizijani, Teksasu, i Juti u suštini zabranjuju društvenim mrežama da maloljetnicima dozvole da koriste njihove usluge bez saglasnosti roditelja.
Brazil je 2020. godine usvojio zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali zakonodavci još raspravljaju o mehanizmima zaštite djece i adolescenata u digitalnom svijetu, među kojima je obaveza internet provajdera i dobavljača proizvoda da uspostave sisteme za prijavu seksualnog zlostavljanja.
Francuska je 2022. godine uvela obavezan roditeljski nadzor na uređajima koji su povezani na internet.
U avgustu 2023. godine Indija je odobrila kontroverzni zakon o zaštiti podataka o ličnosti kojim se zahteva dokaziva saglasnost roditelja za prikupljanje ličnih podataka o djeci i zabranjuje oglašavanje čija ciljna grupa su djeca.
- Da li internet kakav poznajemo umire
- Opasni izazov sa dečijom odjećom u Kini
- Naučnik uzburkao strasti – djeca će biti gluplja od vas ako stalno bulje u ekrane
Šta preduzimaju tehnološke kompanije?
Tehnološki giganti se suočavaju sa sve većim pritiscima širom svijeta, ne samo zbog zabrinutosti ljudi za privatnost, već i zbog bezbjednosti korisnika na internetu.
Roditelji i aktivisti širom svijeta traže da tehnološke kompanije preuzmu odgovornost ili naprave platforme koje imaju „integrisane zaštite privatnosti podataka“ za decu i mlade korisnike.
Tokom saslušanja u američkom Kongresu, glavni izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zakerberg, krajem januara se javno izvinio roditeljima čija su djeca bila žrtve predatora na internetu.
Saslušanje o velikim tehnološkim komanijama i krizi seksualne eksploatacije dece na internetu sazvano je „da se ispita i istraži ogroman porast seksualne eksploatacije dece na internetu“.
Na saslušanje su pozvani direktori kompanija Mete, Snepa (Snap), Diskorda (Discord), Iksa (bivšeg Tvitera), i TikToka, ali su najviše pažnje privukla svedočenja Zakerberga i Šoua Zija Čua, glavnog izvršnog direktora TikToka.
„Žao mi je zbog svega kroz šta ste svi prošli“, rekao je Zakerberg.
„Niko ne treba da iskusi stvari koje su se desile vašim porodicama“.
Saslušanje je održano pošto je zaposleni na višoj poziciji u Meti rekao Kongresu da ne vjeruje da Instagram čini dovoljno da zaštiti tinejdžere od seksualnog uznemiravanja.
Meta i Snepčet (Snapchat) su izjavili da već primjenjuju dodatnu zaštitu za mlađe od 18 godina i istakli njihove postojeće alate za roditeljske kontrole.
„Kao platforma koja je popularna među mladima, znamo da imamo dodatnu odgovornost da za njih stvorimo sigurno i pozitivno iskustvo“, rekao je predstavnik Snepčeta.
Predstavnik Mete je izjavio da kompanija želi da se mladi ljudi „povežu sa drugima u okruženju u kojem se osjećaju bezbjedno“.
„Sadržaj koji potpiruje nasilje i podstiče samoubistvo, samopovređivanje ili poremećaje u ishrani krši naša pravila – i mi takav sadržaj uklanjamo kada ga pronađemo“, rekli su oni.
Međutim, nekoliko nadzornih organa i medijskih organizacija, među kojima je i BBC, izvijestili su da se neprikladan ili uvredljiv sadržaj često ne uklanja čak ni nakon što se zastavicom naznači upozorenje i uprkos brojnim prijavama.
Internet, djeca i bezbjednost: Vodič za roditelje
Izvor: BBC