Roman „Flesh“ Davida Szalaya osvojio je Booker Prize 2025. Priča o Mađaru Istvánu vodi čitaoca kroz ljubav, rat, novac, moć i potragu za smislom.
Neke knjige privuku pažnju velikom pričom, druge neobičnim junacima, a neke jednostavno pitanjima koja ostanu sa čitaocem i nakon posljednje stranice. Roman „Flesh“ britansko-mađarskog pisca Davida Szalaya, koji je osvojio Booker Prize 2025, pripada upravo toj trećoj grupi.
Objavljen u martu 2025. godine, roman prati život Istvána, od njegovih tinejdžerskih dana u Mađarskoj pa sve do starosti. Njegov život nije predstavljen kao klasična priča o junaku koji sam bira svoj put. Naprotiv, István često djeluje kao čovjek kojeg okolnosti guraju iz jedne životne faze u drugu.
Kao petnaestogodišnjak živi sa majkom u stambenom naselju u Mađarskoj. Usamljen je i povučen, a odnos sa starijom komšinicom prerasta u događaj koji će snažno obilježiti njegov kasniji život. Poslije toga slijede vojska, rat, preseljenje u London, poslovi na obezbjeđenju i ulazak u svijet bogatih i moćnih ljudi.
Na prvi pogled, to je priča o velikim promjenama. Ipak, Szalay je ne pripovijeda na uobičajen način.
Njegov junak je čovjek koji govori malo, često gotovo bez objašnjenja svojih osjećanja i odluka. Čitalac zato ne dobija sve odgovore. Mora sam da povezuje događaje, ponašanje i posljedice. Upravo je taj pristup jedan od razloga zbog kojih je roman izazvao toliku pažnju kritike.
Britanski „Guardian“ opisao je roman kao neobičan pogled na život jednog čovjeka, posebno ističući činjenicu da su njegove misli i unutrašnji svijet često skriveni od čitaoca.
Čovjek između želja i okolnosti
Jedna od glavnih tema romana jeste pitanje koliko zaista upravljamo sopstvenim životom.
István prolazi kroz različite svjetove – od skromnog života u Mađarskoj do Londona bogatih, od fizičkog rada do velikog novca, od mladosti do starosti. Međutim, njegovo kretanje kroz društvo ne znači nužno i da bolje razumije sebe.
Szalay kroz njegovu priču otvara pitanja o muškarcu, tijelu, željama, novcu, statusu, pripadanju i usamljenosti. Autor je rekao da je želio da piše o životu kao fizičkom iskustvu i o tome šta znači biti živo tijelo u svijetu. Roman je istovremeno želio da poveže mađarsko i englesko iskustvo i savremene evropske društvene i ekonomske podjele.
Zbog toga „Flesh“ nije samo priča o jednom čovjeku. Iza Istvánovog života mogu se prepoznati i šire promjene evropskog društva tokom posljednjih decenija.
Knjiga koja traži strpljenje
Ovo nije roman koji čitaocu sve servira. Szalay koristi štedljiv stil, kratke i precizne rečenice i ostavlja prostor između događaja. Kritika je upravo tu svedenost često izdvajala kao jednu od posebnosti romana.
Možda zato „Flesh“ neće svakom čitaocu biti laka knjiga. Ali upravo u toj tišini i nedorečenosti nalazi se njena posebnost.
Bookerovi žiri opisali su roman kao portret čovjeka čiji se život razvija kroz niz događaja koje ne može u potpunosti da kontroliše, dok knjiga istovremeno postavlja velika pitanja o tome šta život čini vrijednim i šta čovjeka može da slomi.
David Szalay je ovim romanom dobio jedno od najvažnijih priznanja savremene književnosti. „Flesh“ je, međutim, zanimljiv i zbog nečeg drugog – podsjeća da velike književne priče ne moraju uvijek biti glasne.
Ponekad je dovoljno pratiti jednog čovjeka kroz život i ostaviti čitaocu da sam odluči šta je od svega što mu se dogodilo zaista bilo njegov izbor.
ETOportal
