Kardiohirurg Jeremy London upozorava na štetne navike, posebno zaslađena pića. Saznajte šta o njihovim rizicima kažu WHO i stručne smjernice.
Kardiotorakalni hirurg dr Jeremy London skrenuo je pažnju javnosti na četiri životne navike i prehrambene izbore koje, kako navodi, nastoji da izbjegava zbog njihovog mogućeg uticaja na dugoročno zdravlje. Na njegovoj listi su pušenje, alkohol, rafinisani proizvodi od brašna i zaslađena gazirana pića. Posebno oštar izraz upotrijebio je za gazirana pića, nazvavši ih „tečnom smrću“.
Međutim, stručne zdravstvene preporuke daju nešto precizniju sliku: najveći problem predstavljaju zaslađena pića sa dodatim šećerima, naročito kada se konzumiraju često i u većim količinama.
Šta je najveći rizik za srce?
Pušenje je među najvažnijim promjenjivim faktorima rizika za bolesti srca i krvnih sudova. Dugotrajno pušenje povećava rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, kao i brojnih malignih bolesti. Zbog toga je prestanak pušenja jedna od najvažnijih mjera za očuvanje zdravlja.
Alkohol takođe nije bez rizika. Savremene preporuke ne smatraju početak konzumiranja alkohola zdravstvenom mjerom. Ako osoba ne pije, ne preporučuje se da počinje zbog navodne zaštite srca. Kod osoba koje piju, preporuka je da unos bude ograničen.
Nije svaki hljeb ili tjestenina isti
London posebno izdvaja rafinisano brašno, hljeb i tjesteninu. Međutim, zdravstveno je preciznije razlikovati rafinisane žitarice od integralnih proizvoda.
Aktuelne smjernice Američkog udruženja za srce preporučuju da se prednost daje cjelovitim žitaricama u odnosu na rafinisane, uz ishranu bogatu povrćem, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima i drugim nutritivno kvalitetnim namirnicama.
Zato nije potrebno izbaciti sav hljeb ili tjesteninu iz ishrane. Mnogo je važnije kakvu vrstu proizvoda biramo, kolike su porcije i kakav je ukupni obrazac ishrane.
Zašto su zaslađena gazirana pića problem?
Zaslađena gazirana pića mogu sadržati velike količine slobodnih šećera, a istovremeno pružaju relativno malu nutritivnu vrijednost. Zbog toga se njihove kalorije lako unose, bez osjećaja sitosti koji bi u istoj mjeri mogao nastati nakon čvrste hrane.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je povećana konzumacija zaslađenih napitaka povezana sa povećanjem tjelesne mase i preporučuje smanjenje unosa slobodnih šećera. WHO preporučuje da slobodni šećeri čine manje od 10 odsto ukupnog dnevnog energetskog unosa, uz dodatnu korist ako se njihov unos smanji ispod pet odsto.
Američko udruženje za srce navodi da svakodnevno konzumiranje zaslađenih napitaka povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. U aktuelnim preporukama za zdravlje srca posebno se savjetuje smanjenje unosa dodatih šećera u hrani i pićima.
Šta znači „tečna smrt“?
Izraz koji je upotrijebio dr London predstavlja njegovu slikovitu formulaciju, a ne medicinski termin. Sam London je objasnio da je njegov oštar izraz trebalo da skrene pažnju na problem zaslađenih pića.
Medicinski gledano, nije opravdano sva gazirana pića svrstati u istu kategoriju. Obična voda, mineralna voda i gazirana voda bez dodatog šećera nijesu isto što i zaslađeni sokovi. Kod procjene rizika ključni su sastav napitka, količina, učestalost konzumiranja i ukupna ishrana.
Američko udruženje za srce u svojim preporukama iz 2026. godine upravo naglašava obrazac ishranezasnovan na povrću i voću, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim izvorima proteina, nezasićenim mastima i minimalno prerađenoj hrani, uz ograničavanje dodatih šećera, natrijuma i ultraprerađenih namirnica.
Zaključak: poruka dr Londona o potrebi da se smanji konzumacija zaslađenih pića podudara se sa glavnim preventivnim preporukama savremene medicine. Ipak, izraz „tečna smrt“ treba razumjeti kao upozorenje, a ne kao stručnu medicinsku klasifikaciju. Najvažnije je posmatrati ukupne životne navike i dugoročni obrazac ishrane, a ne jednu namirnicu ili napitak izolovano.
Izvor . LADbible,
ETOportal
